Zaječarska Gitarijada počinje večeras. Iskustvo nam govori da će, kad se završi 30. avgusta, organizatori tvrditi da je sve prošlo u najboljem redu, da je Feliks Romulijana ostala netaknuta, čak iako ne bude tako
Kad su organizatori Zaječarske gitarijade, neposredno pred početak ove vrlo popularne fešte rok muzike, ostali bez deset učesnika, odlučili su da ne odustanu, već da u inat svima sklepaju program i održe festival.
Očigledno svesni da će imati manje publike nego inače, odlučeno je da ovogodišnji festival umesto na Kraljevici, bude održan na kasnoantičkom lokalitetu Feliks Romulijani. Kao posebnu povoljnost po eventualnu publiku, odredili su da ulaznica od 300 dinara za lokalitet važi i za festival.
Treba odmah reći da je Feliks Romulijana – Gamzigrad spomenik kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju i nalazi se na listi UNESCO od 2007. godine.
Foto: Grad ZaječarMpzaik i Felix Romuliana
Na ovu činjenicu javnost su prvi podsetili studenti Fakulteta primenjene umetnosti u blokadi.
Gde je Republički zavod
Pisali su Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture zato što, kažu, „da bi ovakva, ili bilo koja slična manifestacija mogla da se održi u okviru zaštićenog kulturnog dobra neophodna je saglasnost i mera tehničke zaštite Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture”.
Naglasili su da je kamp planiran odmah do istočnog ulaza, na nalazištu gde se na veoma maloj dubini nalazi srednjovekovna nekropola samo delimično istražena osamdesetih godina prošlog veka.
“Ovakva odluka je direktno ugrožavanje kulturnog dobra na listi svetske baštine i kršenje zakona o zaštiti kulturnog nasleđa republike Srbije”, ističe se u saopštenju.
Dodaju i da je predsednik organizacionog odbora Gitarijade gradonačelnik Zaječara Boško Ničić.
Moguće fizičko oštećenja
Zatim je na sajtu Sve o arheologiji objavljen tekst Maje Miljević Đajić koja upozorava da „izvođenje koncerata i velikog broja posetilaca na lokalitet pod zaštitom UNESCO-a drastično povećava mogućnost fizičkog oštećenja arheoloških ostataka: zidina, mozaika i drugih konzerviranih struktura. Pojačana muzika, ritmičko kretanje i vibracije koje nastaju tokom festivala mogu izazvati mikro-pomeranja tla i struktura, što direktno ugrožava njihovu stabilnost i dugoročnu očuvanost“.
Prema njenim rečima lokalitet će biti izložen neadekvatnom tretmanu, od otpada, fekalije do fizičkog narušavanja vegetacije i arheoloških struktura.
„Budući da je planiran kamp ispod istočne kapije carske palate, to je neminovno“, konstatuje Miljević Đajić.
Sumanuta ideja
Dan pre početka Zaječarske gitarijade koji je 28. avgusta, Izvršni odbor Nacionalnog komiteta ICOMOS Srbija (Međunаrodni sаvet zа spomenike i spomeničke celine) uputio je otvoreno pismo ministru kulture Nikoli Selakoviću, Nacionalnoj komisiji za saradnju sa UNESCO-m i Sektoru za zaštitu kulturnog nasleđa, u kojem se najoštrije protivi održavanju predstojeće Zaječarske gitarijade na arheološkom lokalitetu Gamzigrad – Feliks Romulijana.
„Pobornici ove, slobodno možemo da kažemo sumanute ideje – da se postavi bina unutar bedema, a kamp na nedovoljno istraženoj srednjovekovnoj nekropoli, da se unese u spomenik svetske baštine oprema koja podrazumeva struju i koja neretko izaziva požare u koncertnim dvoranama, da u prostor antičkog lokaliteta uđe publika koja neće sedeti na stolicama (kao na dosadašnjim manifestacijama kamernog tipa), već će se ponašati kao svaka druga publika na rok koncertu: uz piće, igru i ostalo – apsolutno su neuki i nesvesni posledica koje Gitarijada može imati pre svega na samu lokaciju nasleđa, već i na njen status Svetske baštine.
Kao da nam druga dobra s tim istim statusom nisu dovoljno ugrožena (Srednjovekovni spomenici na Kosovu, Stari Ras sa Sopoćanima), nego ćemo ugroziti i Gamzigrad, do sada jedino dobro Svetske baštine s kojim nismo imali problema u smislu zaštite“, piše ICOMOS.
Nevolja je samo u tome što se oni koji mogu da zaustave ovakvo uništavanje baštine, prave gluvi na ova upozorenja.
Zaječarska Gitarijada počinje večeras. Iskustvo nam govori da će, kad se završi 30. avgusta, organizatori tvrditi da je sve prošlo u najboljem redu, da je Feliks Romulijana ostala netaknuta, čak iako ne bude tako.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!