img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Šinjel

20. novembar 2013, 15:57 Dragan Ilić
Copied

Protekle nedelje na TV ekranima vaskrsao je jedan malo zaboravljeni oblik političkog delovanja – vanstranačka ličnost.

Ovo mitsko biće pojavilo se na političkoj sceni ranih devedesetih u obliku – Milana Panića. Tada je iz belog sveta ovaj biznismen srpskog porekla došao da spase našu posrnulu zemlju i ekonomiju. Sledeća ličnost takođe je bio ekonomista – famozni Deda Avram, bog da mu dušu prosti, čovek koji je vratio život dinaru i okončao hiperinflaciju. Od tada je vanstranačka ličnost retka zverka, čovek od posebnog poverenja, čiju biografiju saznajemo u trenutku imenovanja za neku od važnih državnih funkcija.

Vanstranačka ličnost može biti iz inostranstva, tada ima dodatnu težinu jer se dokazao u belom svetu, a može biti i „domaći“. To je onda stručnjak koji više nije mogao da sedi i gleda kako propadamo (a propadanje je ovde trajni glagol), nego je odlučio da skoči u ladnu vodu i hrabro zapliva.

Cela jedna stranka, sećate se G17, pa zatim G17 plus, nastala je na ideji da je „stručnost pre politike“. Kao što znate, ovaj eksperiment je neslavno propao, jer je politika, ili tačnije – partokratija i dalje dominantni oblik političkog organizovanja u Srbiji.

Prva vlada Zorana Đinđića je čak neskriveno imala dva neformalna dela. Prvi su bili predsednici DOS-a, koji su vlast dobili kao deo pobedničkog kolača. Drugi deo su činili – „eksperti“ među kojima su bili Đelić, Udovički, Pitić i još neki. Epilog je da su „eksperti“, kao bistri ljudi, shvatili da nema vlasti bez partije, pa su postali „članovi“ ili iz politike otišli u svet biznisa – za novcem.

Tako je „vanstranačka ličnost“ ostala forma bez sadržaja, pola riba pola devojka, oksimoron srpske politike do novog saziva. Tada su eksperti (domaći i strani) ponovo ušli u vladu, a pojavili su se čak i kao članovi kolektivnog tela za rukovođenje Beogradom. Ipak, teško je poverovati da su Siniša Mali ili Nebojša Čović – vanstranačke ličnosti. Znate, kada vas stranka iz vlasti kandiduje, onda ne morate biti formalni član vladajuće stranke – vi podržavate Vladu u njenom pojavnom obliku. Vanstranačke ličnosti u svetu zaista upravljaju – ali one dolaze na rukovodeća mesta institucija vlasti konkursima i ne menjaju se posle svakih izbora. Pitam se samo otkud potreba za mimikrijom, a jedino objašnjenje može biti svest naših političara da uprkos velikoj popularnosti – znaju da birači u suštini ne vole političare i ne veruju im. Tužno priznanje ograničenosti partijskih kadrova dao je nesvesno i ministar diplomatije Mrkić, kada je izjavio da nema kandidate za ambasadore u SAD, Kini ili Nemačkoj – pa da ga ubiješ! To ga nije omelo da neke lepe devojke i Fejsbuk prijateljice upiše na diplomatsku akademiju.

Sledeći apstrakt koji se pojavio protekle nedelje je tzv. pošteni Srbin u Hrvatskoj. Svaki šovinista na Balkanu ima živi primer iz nacionalne manjine – koji podržava ekstremističke stavove većine. Imali smo „poštene Albance“, a danas postoje, doduše anonimno, „pošteni Srbi“, koji prikupljaju potpise za obranu hrvatskog Vukovara. Josipović i Milanović su u Vukovaru shvatili da kolebljivost oko poštovanja i odbrane prava manjina ili „razumni nacionalizam“ predstavlja apsurd. Ili ste dosledni u poštovanju prava, ili ćete se suočiti sa ekstremizmom – na sopstvenoj koži. Na TV B92 smo videli kadar vukovarskog „toplog zeca“ jer je kamerman snimio veterane sa crvenim beretkama, bez zuba, sirotinju koju je HDZ narajcao da slobodno mrzi Srbe koji će biti krivi za bedu u kojoj žive. Milanoviću i Josipoviću je bilo aprijatno – kako je Srbima u Vukovaru, pardon, na transparentu je ipak pisala ćirilica sa Y – ВYKOBAP!

Na kraju, utisak populizma koji ne mogu da izbacim iz glave danima. Drugi krug izbora u Kosovskoj Mitrovici protekao je u znaku šinjela kandidata Pantića, crnog šinjela sa krznenom kragnom od mačje kože – ili je to ipak bila nutrija? Uz ovu odevnu kombinaciju, simbol neprekinute vlasti i birokratije širom socijalističkog sveta ide šubara, koju su nosili Čaušesku ili čak nesvrstani brat Nehru. Umeo je i Tito da je nosi, al samo dok je lovio. Gospodin Pantić, 5000 organizovanih birača i gotovo idilična slika, što reče Vulin, podsetili su me na Akakija Akakijeviča Bašmačkina iz Gogoljevog Šinjela, iz kojeg ispadaju ovakvi likovi. Njegov duh i danas kao nestranačka ličnost obilazi birališta i skida šinjele partijskim kadrovima kada padnu u nemilost!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure