
Beograd i Novi Sad
Baletski umetnici traže smenu svojih uprava
Baletski ansambli Narodnog pozorišta u Beogradu i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu traže smenu svojih direkcija, Ane Pavlović i Aje Jung
Nova knjiga Teofila Pančića
U izdanju zagrebačke izdavačke kuće VBZ, u ediciji „Historijska čitanka Miljenka Jergovića“, nedavno se pojavila knjiga Teofila Pančića Famoznih 400 kilometara, sa podnaslovom „Eseji i kritike iz bescarinske zone“. Reč je zbirci tekstova, većim delom objavljenih u „Vremenu“, posvećenih hrvatskoj književnoj sceni i njenim akterima. Miljenko Jergović je u pogovoru knjizi pored ostalog zapisao: „Teofil Pančić je pozorno i uredno, a sve uglavnom o svome trošku, pratio hrvatski književni život, pogotovu od kraja devedesetih. Pisao je o knjigama hrvatskih pisaca, bez obzira na to što čitatelji novina za koje je radio do tih knjiga, uglavnom, nisu mogli doći. Ili su ih naručivali od prijatelja koji dolaze iz Zagreba, Osijeka ili nekog drugog grada. Pančić je ispratio sve važnije fenomene i skandale ovdašnje književne scene. FAK i ono što se s FAK-om događalo opisao je faktografski vjernije i vjerodostojnije nego većina onih koji su se sličnim poslom pokušavali baviti u Hrvatskoj. Čitajući hrvatsko, s pristojne razdaljine od Bajaginih 442 do Zagreba, Pančić je bio savršeno izoliran i distanciran od onoga što čini društveni, uglavnom psihosocijalni i skatološki, kontekst žive hrvatske književnost. Niti je znao što se o kojem piscu nad zagrebačkim pisoarima priča, niti ga je trebalo zanimati koju su trojicu ove sezone proglasili za najbolje suvremene prozaike, e samo da bi sjebali lanjsku trojicu, niti na koji način su jedni pisci uzurpirali medije na račun drugih, niti na koje su sve načine, pokraj lažnih muških veličina, zapostavljene i skrajnute sve te genijalne žive hrvatske spisateljice. Pančić je, srećom po sebe i po knjige koje čita, daleko da dalje ne može biti od onih koji tim knjigama čine prirodni okoliš.“
Kolaži Jorgosa Bogiacidisa
Pančevačka Galerija Elektrika je jedan od „novih-starih“ prostora koji je oživljen zahvaljujući agilnosti tamošnjeg Centra za kulturu. Na mestu negdašnje radionice za opravku kinooperaterske opreme (ul. Radomira Putnika 7) sada se nalazi prostor posvećen dešavanjima iz oblasti stripa i alternativne kulture – nakon nekoliko veoma dobro posećenih programa, u subotu 30. juna će, u 19 časova, biti otvorena izložba grčkog umetnika Jorgosa Bogiacidisa.
Solunjanin Bogiacidis objavljuje svoje kolaže u satiričnom, stripu naklonjenom časopisu „Galera“. Nakon više izložbi u Grčkoj, njegovi kolaži (nastali uglavnom kombinovanjem fotografija iz štampe, potom kompjuterski obrađeni) prvi put će biti predstavljeni u Srbiji.
Baletski ansambli Narodnog pozorišta u Beogradu i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu traže smenu svojih direkcija, Ane Pavlović i Aje Jung
Ministarstvo kulture traži sankcije protiv Andreja Josifovskog Pijaniste, zbog njegove intervencije na spomeniku Stefanu Nemanji. Umetnik kaže – boli ih što sam to uradio njima ispred nosa
Pojedini članovi Komisija su dali ostavke, glasi obrazloženje zašto je Skupština Grada donela odluku da se stave van snage svi ovogodišnji konkursi za sufinansiranje projekata u kulturi
Ni Ministarstvo ni Gradski sekretarijat za kulturu nisu objavili rezultate konkursa za sufinansiranje projekata, iako su rokovi odavno prekoračeni, pa se nameće pitanje da li u budžetu uopšte ima novca za kulturu
Autor poslanice za ovogodišnji Svetski dan igre, Mihail Barišnjikov, poručuje da je „umetnost je i dalje najbolji način da se odredi oblik neizrečenom, i postavi pitanja: Gde je moja istina? Kako da poštujem sebe i svoju zajednicu? Kome ili čemu dugujem odgovornost?“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve