

Iz novog broja
Zašto Miljenko Jergović više ne krade knjige
Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Jedan važan deo beogradske umetničke scene, čiji je Mikrob nekada bio simbol i megafon, danas više ne postoji. U upravo objavljenoj knjizi Zbogom andergraund: Saša Marković Mikrob nalazi se deo razloga zbog kojih je važno zapamtiti njegov rad
Gotovo svakodnevno u blokovima reklama emituje se spot u kojem nam se obraća izvesni Mikrob koji okupljenim virusima i bakterijama drži govor, na televiziji koja se zove „Mikrob TV“. Na nesreću, ta originalna bića, jer u spotu nema dva ista mikroorganizma, u panici shvataju kako im preti opasnost nalik na nuklearni napad. Neka vredna domaćica otkrila je sredstvo za čišćenje toaleta i u sekundi sve postaje blistavo belo, a mikroba i njihovog predvodnika Mikroba više nema. Vama će možda biti drago što je opet sve čisto i mirno, ali ja se svaki put cimnem, jer se setim našeg Mikroba, Saše Markovića, Bambusa, Mladoženje, Ganeše, andergraund umetnika koji je ovu dimenziju napustio 15. jula 2010.


U nedelju 14. jula promovisana je knjiga simboličnog naslova Zbogom andergraund: Saša Marković Mikrob. Knjigu je objavila umetnička organizacija „Remont“ a nastala je neverovatnim entuzijazmom direktorke Darke Radosavljević. Hvala joj na trudu.
Elem, ona tranziciona čistunica je povukla vodu i jedan važan deo beogradske umetničke scene, čiji je Mikrob bio simbol i megafon, danas više ne postoji.
Da biste shvatili zašto je neobično važno zapamtiti rad Saše Markovića, navešću osnovne (svakako po mom mišljenju važne) razloge.
Mikrob je pre Amelije Pulen otkrio umetnost slikanja u aparatima za fotografisanje i slikao se sa svim zanimljivim ljudima od osamdesetih naovamo. Ima sliku i sa Borisom Tadićem – kad je ovaj bio roker.
Mikrob je 1987. osnovao supertajnu organizaciju KPGS (kurac, pička, govno, sisa) i sablažnjavao sa prijateljima tadašnju muzičku javnost.
Mikrob je glumio u spotovima i pesmama Ramba Amadeusa, Familije, Bajage, Dejana Cukića, Repetitora…
Saša Marković me upoznao sa životom Novog Beograda, tačnije Paviljona, gde je odrastao. U Hali sportova ga je kao klinca sa flipera oterao Aleksandar Tijanić, pa mu to nikada nije oprostio.
Mikrob je u dotičnoj izbornoj jedinici čuvao glasačku kutiju na prvim izborima u Srbiji ispred Demokratske stranke i nikada nije želeo partijsku knjižicu ili privilegije.
Mikrob je godinama radio kao voditelj „Lepog ritma srca“ na Radiju B92 i obraćao se slušaocima rečima „Zdravo živo…“.
Saša Marković je pravio divne maske inspirisane idiomima popularne kulture, a one su bile nagrada pobednicima kviza „Velika rock and roll prevara“ na Radiju B92.
Saša Marković je tvorac internacionalne umetničke kolonije u selu Žitkovcu, odakle je njegov otac. To vam je kod Aleksinca, preko nadvožnjaka pa u stranu.
Mikrob je JNA služio u Čapljini, kao vozač. Kada sam počeo da vozim jugića, zajedno smo se vozili do Doma omladine. On me naučio da dobar vozač mora da odredi neposredan cilj i budući cilj kretanja. Recimo, govorio je, neposredan cilj je da prestignemo ovu budalu ispred nas, a budući cilj je da stignemo na emisiju. I danas se trudim da tako vozim, pa dokle stignem!
Bambus je voleo buvlje pijace i verovao u ideju socijalne pravde, što je bilo teško spojivo sa Srbijom u tranziciji. Zato je danas za mnoge od nas podsećanje na čistu ideju društvenog angažmana, umetničke iskrenosti i levičarske pozitivne utopije.
Saša Marković je bio najveći poznavalac britanskog panka i novog talasa sa posebnom simpatijom prema grupi XTC. U mojoj ličnoj emotivnoj diskografiji odlazak Mikroba je uz odlazak Joa Strummera gubitak dragih prijatelja koji su shvatali (jedan u Beogradu, drugi u Londonu) da se sloboda brani umetnošću.
Na kraju, Mikrob je odlučio da uzme nadimak Ganeša, po indijskom božanstvu sa glavom slona i velikim stomakom. To je božanstvo „početaka i prepreka“ što je naša svakidašnja situacija. Ipak, Ganeša uvek počinje iz početka i smeje se preprekama!
Zbog svega navedenog, pokušajte da nabavite knjigu o Mikrobu. Pomoći će vam da nešto započnete i ubaciće vam klicu pobune – na vaš, originalan način!


Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra


Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći


Vojislav Šešelj je na TV Informer rekao da je Olivera Marković, majka "blokadera" Gorana Markovića, kako je nazvao ovog velikog reditelja, bila ljubavnica gestapovskih oficira. Da li će Narodno pozorište reagovati i odbraniti istoriju srpskog teatra, pita Željko Hubač


Snimanje je bilo kao neki začarani krug, napišete scenario inspirisan stvarnošću, a onda, pokušavajući da je rekonstruišete, ona se prelije u neku novu stvarnost koja se dešava prvi put. Jedno inicira drugo i rađa novi, neponovljivi trenutak
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve