Pulski festival je osudio napad na pisca Vladimira Arsenijevića u Beogradu. Pozvao je publiku da dođe na projekcije filma „Tri nedelje posle“ čiji je on koscenarista. Ovaj film je u Karlovim Varima dobio nagradu za najbolji evropski film - istog dana kada su Arsenijevića huligani prebili u Beogradu zato što je spremao komemorativni skup posvećen Srebrenici
„Pulski filmski festival izražava podršku književniku i scenaristu Vladimiru Arsenijeviću nakon napada kojem je bio izložen u Beogradu te osuđuje svaki oblik nasilja i zastrašivanja usmjerenog prema umjetnicima i svima koji se zalažu za dijalog, slobodu izražavanja i kulturu sjećanja“, piše na sajtu ovog najvećeg filmskog festivala u Hrvatskoj i u Jugoslaviji.
Film Tri nedelje posle, čiji je Arsenijević koscenarista, deo je ovogodišnjeg Pulskog festivala u programu Manjinska koprodukcija, a organizatori pozivaju publiku da svojim prisustvom daju podršku Arsenijeviću.
Film je na programu 13. i 14. jula u Istarskom narodnom kazalištu.
„Uostalom, i ovaj film progovara o nasilju i njegovim razornim posljedicama, podsjećajući koliko je važno prepoznati ga, osuditi i ne pristajati na šutnju“, napisali su organizatori Pulskog festivala.
Biće to hrvatska premijera ovog filma.
Nagrada u Karlovim Varima
Nekako istovremeno sa ovom informacijom iz Pule, javljeno je da je film Tri nedelje posle osvojio nagradu Europa Cinemas Label za najbolji evropski film na 60. Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, gde je imao svetsku premijeru.
Film je nagrađen 11. jula, istog dana kad je Vladimir Arsenijević pretučen ispod Brankovog mosta. Arsenijević nije otputovao u Karlove Vari sa ekipom svog filma, zato što je u Beogradu spremao komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici.
Žiri festivala u Karlovim Varima je u obrazloženju svoje odluke naveo: „Jednoglasno smo odlučili da nagradu Europa Cinemas Label dodelimo filmu Tri nedelje posle Miroslava Terzića. Ovaj film nas je osvojio već od prvog kadra i zadržao našu pažnju do samog kraja. Glumački ansambl ostvario je izuzetno snažne i autentične uloge. Režija Miroslava Terzića impresivna je u svakom segmentu filmskog zanata. Film nas poziva da zaista čujemo mlade ljude, da budemo uz njih i da ne okrećemo glavu.“
U sinopsisu filma Tri nedelje posle koji je naveden na sajtu Pulskog festivala piše: „Učenici VIII/2 odlaze na maturalno putovanje nekoliko tjedana nakon samoubojstva Andrije, njihovog kolege iz razreda. Uslijed nevremena i kvara autobusa, grupa biva prisiljena prenoćiti u planinarskom domu. Izoliranost, nedostatak internetske veze i signala te naizgled običan sastanak razredne zajednice, suočava djecu i nastavnike s pravom istinom o smrti Andrije i činjenicom da nitko nije nevin. Zlo se nastavlja i povećava, a djeca pronalaze novu žrtvu nasilja, Cocu, Andrijina najboljeg prijatelja.“
Očekuje se da će prikazivanje filma Tri nedelje posle u bioskopima Srbije početi ove jeseni.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na Niškom filmskom festivalu prikazan je i dokumentarni film Ana Marie Rossi „Adut u rukavu“ o glumcu Svetozaru Cvetkoviću. Evo detalja razgovora između njih dvoje održanog povodom filma
Objavljen je novi program 59. Bitefa. Dolaze predstave iz Bugarske, Moldavije, Gruzije, Turske, Tunisa, Srbije i Rusije. Počeće "Mletačkim trgovcem" KPGT-a koji je do nedavno vodio Ljubiša Ristić, u „Ateljeu 212“ čiji je on sad v.d. direktor
Na 2. Nacionalnom festivalu filma i televizije nema filmova i serija u festivalskom delu programa, ima ih samo u uvodnom. Među njima su serije Gage Antonijevića, i filmovi Željka Mitrovića i Telekoma
Preminuo je Slobodan Šnajder, bezvremeni evropski, jugoslovenski i hrvatski pisac, veliki znalac našeg sveta i svih njegovih ideala, snova i iluzija. I u Srbiji i u Hrvatskoj uskoro će biti objavljen njegov roman “Mara Leib”
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.