
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Nakon što je pre desetak dana organizovano čitanje ruske drame čije su autorke osuđene na šest godina zatvora, KC Grad nastavlja predstavljanje književnosti čije su zemlje u ratu: u četvrtak je zakazano čitanje palestinske poezije
Kulturni centar Grad nastavlja dobru praksu predstavljanja književnosti zemalja iz ratnih područja.
U četvrtak će književnice Lana Bastašić, Marija Dragnić, Anđela Đokić, Maša Seničić i Selma Asotić čitati palestinsku poeziju u poetskom dijalogu. Ovaj događaj pod nazivom „Naša zemlja“, realizuje se u okviru rezidencije za pisce koju Kulturni centar Grad organizuje u partnerstvu sa književnom mrežom „Traduki“.
Ulaz je besplatan, a događaj je humanitarnog karaktera u saradnji sa „Za slobodnu Palestinu“.
Pre deset dana, u KC Grad je održano čitanje dramskog teksta „Finist, bisti soko“ u znak solidarnosti sa autorkama predstave Svetlanom Petrijčuk i Ženjom Berkovič koje su u zatvoru. Kažnjene su na šest godina zato što su pisale o Ruskinjama, koje su se udale za pripadnike radikalnih islamističkih grupa “na daljinu” i otišle u Siriju da im se pridruže.
Jedna od književnica koje će predstaviti palestinsku poeziju, Lana Bastašić, početkom godine je prekinula saradnju sa svojom izdavačkom kućom u Nemačkoj, i time se pridružila globalnom štrajku umetnika protiv kulturnih institucija.
„Meni je bilo logično da ne izdajem fakture čiji porezi finansiraju bombe koje padaju po Gazi“, rekla je Lana Bastašić.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve