

Iz novog broja
Zašto Miljenko Jergović više ne krade knjige
Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Postalo mi je čudno kada se Brena pojavila u spotu za TV putem interneta. U nekom ambijentu tipa „Dinastije“ gledaocima se obratila rečima: „Dragi moji zemljaci…“ Gde god da ode, Brena može da pogleda 400 kanala sa „naših prostora“ na televizoru, računaru i smart telefonu! U drugom spotu za istu kompaniju, telefonom (opet bilo gde iz sveta) Brena od majke može telefonom da dobije recept za „onu njenu baklavu“. U ovim reklamama, ljude sa prostora SFRJ i čak malo šire, ona naziva tim politički najkorektnijim izrazom – „zemljaci“. To bi bili ljudi koji razumeju jezik kojim se govori u novonastalim državama, a spaja ih to što su čuli za Brenu.
Tu upravo počinje zaplet oko prodaje jednog od najznačajnijih srpskih brendova.
Ako pamtite Fahretu/Jelenu/Brenu, pamtite i Tita i Jugoslaviju, a onda ste garantovano upoznati sa pojmom Grand produkcija. Onda sigurno znate ko je Saša Popović: suvlasnik brenda, šef orkestra, harmonikaš koji je Brenu bukvalno nosio na ramenima – i uz to svirao bato!
Zato je odjeknula vest da je tokom vikenda američkom investicionom fondu KKR prodata Grand produkcija. Tu spadaju, koliko sam shvatio: studio, ugovori sa pevačima, muzička produkcija, pa čak i famozni Grand balet. Kako su poslovni ugovori, logično, poslovna tajna, jedina suma koja se u novinama pominjala je, navodno, 15 miliona evra. Dakle, jedan domaći brend, ma šta mi o njemu mislili, više nije u vlasništvu domaćeg kapitala. Prodali smo pesmu strancima, tačnije Amerima, da se figurativno izrazim.
Počnimo od cifre. Ukoliko je autentična, ona nam govori mnogo o prirodi estradnog biznisa. Očigledno, to je veoma profitabilna ekonomska grana, koja donosi zaradu. Ista cifra pominjala se i pre gotovo 7 godina, kada je i Peconi pokušao da proda svoju televiziju, a Fox i B92 su kupili Grci. Za razliku od TV stanica, ma kako gledane bile, a kojima je cena višestruko pala, Grand produkcija praktično isto vredi kao i pre krize. Investitori nisu naivni – kupili su kompaniju koja je uspela da neoštećena traje i razvija posao.
Drugo važno saznanje tiče se razlike između TV stanice, koja se smatra u Srbiji (očigledno anahrono) vrhunskim oblikom medijskog biznisa i produkcije, koja nudi content, dakle sadržaj ili naški rečeno – program. Bez obzira da li volite narodnjake ili stajling Saleta Popovića, njegov proizvod je tražen. Ova činjenica bi morala da raduje svakog autora ili umetnika na ovim prostorima, jer priznaje primat sadržaju, autorstvu – na račun bahatih vlasnika frekvencije koji smatraju da „po osećaju“ mogu da nakupuju turske i latino serije, telešop segmente i počnu da beru pare. Paradoksalno ili ne, Brena i Saša Popović su dobili internacionalno priznanje za svoje autorske, producentske i organizacione sposobnosti.
Treći deo ovog biznis aranžmana tiče se panike koja je nastala među estradnim umetnicima. Sale i Brena su im decenijama bili otac i majka, pa je logično što su se osetili kao siročići. Mnoge od zvezda su stvorili, razvili, organizovali mrežu klubova za nastupe i sistem menadžerisanja, a tu su i delovi dramskog i igranog programa: skečevi, balet, orkestri. Željko Mitrović je, objektivno gledano, tu strana na gubitku, jer gubi važan segment programa. Ne znam da li su se Pink i Grand rastali u ljubavi ili ne, ali već je najavljeno razvijanje Pinkove produkcije City kao zamene za Grand. Pevači će odjednom dobiti priliku da se opredele, između Pinka i Granda, a konkurencija u ovom poslu može samo biti pozitivna stvar.
Podela se desila i na žanrovskom planu. Navodno će Grand sa sobom povesti „klasike“ od Lepe, Ane, Brene do mladih lica Zvezda Granda. Pink će verovatno na sve načine pokušati da pridobije Cecu, Lukasa ili Karleušu, ono što se danas među narodnjacima naziva eufemistički – „klupska muzika“.
Kolateralna šteta ovog ugovora biće i ostatak programa Pink televizije, jer, pomislite samo: ako nema zvezda i zvezdica Granda, ko će robovati na „Farmi“, ko će mezetiti kod Lee Kiš, ko će presuđivati kod Sanje Marinković u oblasti porodičnog prava u „Bračnom sudiji“, pa to je katastrofa. Pink će morati pod hitno da stvori novu estradu, a onda smo pukli, ili da počne da poziva ozbiljne goste u svoje emisije – još više smo pukli!
Kablovska televizija je odnela još jednu pobedu na još uvek neuređenom medijskom tržištu Srbije. Petnaest miliona dokaza da je domaća TV ponuda u našoj zemlji direktna posledica neuređenosti, neprimenjivanja zakonskih propisa, nedostatka kontrole, političkih pritisaka i tajkunskih mešetarenja. Zato Brena telefonira preko kabla i neta, tako gleda televiziju, tako detaljiše sa kevom o baklavi.
Za kraj da citiram natpis sa torte koju su joj obožavatelji doneli pred nedavni koncert u Novom Sadu, gradu iz kojeg je krenula: „Jedna je Brena!“


Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra


Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći


Vojislav Šešelj je na TV Informer rekao da je Olivera Marković, majka "blokadera" Gorana Markovića, kako je nazvao ovog velikog reditelja, bila ljubavnica gestapovskih oficira. Da li će Narodno pozorište reagovati i odbraniti istoriju srpskog teatra, pita Željko Hubač


Snimanje je bilo kao neki začarani krug, napišete scenario inspirisan stvarnošću, a onda, pokušavajući da je rekonstruišete, ona se prelije u neku novu stvarnost koja se dešava prvi put. Jedno inicira drugo i rađa novi, neponovljivi trenutak
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve