img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Periodni sistem zla

02. октобар 2013, 19:39 Dragan Ilić
Copied

Prošlog vikenda u Americi je prikazana poslednja epizoda pete sezone serije „Breaking Bad“. Iako se kod nas odnedavno emituje na Pinku, u čudnim terminima, većina naših gledalaca je seriju praktično „hm, skidala“ putem Torenta. Time je čudnija napetost koju sam osetio uoči kraja serije, jer se o ovom TV fenomenu govorilo sa žarom i adikcijom koju mogu da uporedim sa „Twin Peaksom“ iz osamdesetih. Nakon neobjašnjivog pretovarivanja serijskog programa epskom fantastikom, ili još gore neobjašnjivom fascinacijom vampirima i zombijima, na početku emitovanja serije „Breaking Bad“ postalo je jasno da je priča o propadanju hemičara iz Albukerkija, u Novom Meksiku, kanceroznog Voltera Vajta (Brajan Kranston) – nešto drugo. Već u pokušaju prevoda (Čista hemija) gubi se nekoliko aspekata, jer tvorac serije Vins Giligan tvrdi da ovaj izraz u njegovom kraju znači „To Raise Hell“. Transformacija dobrog oca porodice u misterioznog i beskrupuloznog narko-barona i proizvođača „92% čistog plavog kristal-meta“ za mene od početka ima dramatiku Zločina i kazne, jer pokušava da odgovori na univerzalno pitanje: kako nastaje zločinac? Nakon toga sledi pitanje, nama toliko poznato: kada je dosta?

Apsolutno ne želim da vam pišem o detaljima serije, produkcije ili o nagradama koje je dobila, sve ćete to otkriti kada posle prve odgledane epizode grozničavo po internetu budete tražili marku Hajzenbergovih kola, ili slušali narko-korida muziku iz serije. U ovakvim remek-delima, sve je tu sa svrhom, odeća, pesme, hrana, hemijske supstance, a mitomanija je otišla do te mere da u poslednjoj epizodi zaluđenici „vide“ hemijski znak za element kojim se leči rak pluća.

Glavna etička dilema glavnog junaka, perspektivnog hemičara istraživača koji želi da ekonomski obezbedi porodicu, jer će izvesno umreti od raka, dobija epske razmere jer uništava brak sa Skajler (Ana Gun) i gubi poverenje sina – čiji je heroj bio. Tu je i asistent, bivši učenik i sitni diler Džesi Pinkmen (Aron Pol) na kojem se kao na portretu Dorijana Greja tokom serije vidi propadanje Voltera Vajta.

Gluma u kojoj se tokom najtežih scena gotovo ne govori, međuljudski i porodični odnosi koje vidimo u svim nijansama dobra i zla, simbolika američkog juga, mistika Meksika koji je uvek tu, ispod granične crte i tik ispod linije svesti.

Glavnog glumca je autor serije upoznao kao scenarista „Dosijea X“, u epizodi kada je glumio rasistu i ultradesničara koji Moldera drži kao taoca. Tada je primetio neverovatnu moć transformacije ovog glumca, da u trenu izvede taj trik i od apsolutnog antiheroja postane simpatičan. Ta jungovska crta između svesnog i nesvesnog, svetla i senke, dobra i zla u svima nama – osnovna je tema koja pokreće priču.

Tek na samom kraju, u oproštaju od supruge, Volter priznaje zašto je u stvari prešao na tamnu stranu. Tada otkrivamo ono što je najstrašnija poruka: radio je to jer mu se dopalo, jer je bio najbolji u tome, „jer se osećao živim!“.

Zavodljivost zla je biblijska tema, taj osećaj svemoći koji ubica ima nad žrtvom, naučnog znanja u službi zla, bilo da se hemijom stvara atomska bomba ili „kuva“ savršen kristal-met. Gotovo sve reference na hemiju su autentične, a osim kristalizacije, misteriozna materija je i otrov ricin, koji je čekao do poslednje epizode da bi dobio pun smisao. Još su alhemičari govorili o procesu purifikacije, kojim se stvara kamen mudrosti; ovde je to, paradoksalno, kristal, plava droga. Tokom alhemijske transmutacije alhemičar se takođe menja, bilo da se traga za kamenom mudrosti ili večitim životom. Ovde je glavnom glumcu smrt neprestano za vratom – u njemu otkucava kancer pluća, nevidljivi ubica.

Epski kraj ipak donosi iskupljenje, neću vam detaljima kvariti užitak gledanja, ali stvari laboratorijski precizno dolaze na svoje mesto. Ovo je sa stanovišta produkcije hrabro i iskreno jer nastavka, izvesno, neće biti. Što se etičkih i socijalnih posledica tiče, nije slučajno da se u doba Obamine reforme zdravstvenog sistema i krize budžeta postavlja dilema da li će se nastavnici okrenuti kriminalu jer nemaju novca za lečenje.

Zatvorena su vrata pokušajima, poput slučaja „Sopranovih“, da se dosnimavaju epizode pod pritiskom ooogromnog novca. Savršenog kraja ipak nema. Nikada nećemo saznati zašto je Volt uopšte napustio perspektivnu karijeru i partnerstvo u kompaniji „Gray“ sa Eliotom i Grečen Švarc. Kako rekoše u „Njujork tajmsu“, ovo je tajna koju je Volter sa sobom odneo u grob! Ah, da, još jedna važna paralela sa životom. Jedini lik koji uspešno izbegne kaznu je konselijere, čuvar novca i ljigavac koji vam mora postati simpatičan – advokat Sol Gudman. Možda ćemo samo imati priliku da jednom vidimo – njegovu priču. On je trenutno nestao negde na severu, ali kako reklama kaže – Call Saul!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Vidno veći deo budžeta za kulturu Novi Sad je podelio projektima koji su iz Beograda i koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure