img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dodela Evropske nagrade za pozorište, 12–17. april 2011.

Olimp pozorišnih bogova

20. april 2011, 21:58 Dragana Bošković
EVROPSKA NAGRADA ZA NOVU POZORIŠNU REALNOST: Iz predstave „Mister Vertigo“ reditelja Kristijana Smedsa u izvođenju Finskog nacionalnog teatra / foto: antti ahonen
Copied

Dodela Evropske nagrade za pozorište, koja je ove godine upriličena u Sankt Peterburgu, zaista je prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru... Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju

Za „Vreme“ iz Sankt Peterburga

Na predlog ogromnog pozorišnog foruma, kome pripada i vaš izveštač, žiri 14. Evropske nagrade za pozorište, sa pozorišnim kritičarem Žoržom Banuom na čelu, doneo je odluku da se ove, 2011. godine nagrada dodeli Peteru Štajnu (1937), nemačkom reditelju čije smo predstave imali prilike da gledamo i na BITEF-u. Ovaj, svetski poznat umetnik, koji je sedamdesetih ustanovio berlinski „Šaubine“ (gde je postavio Ibzena, Gorkog, Labiša, Šekspira, Handkea, Boto Štrausa…), pouzdan tumač antike i dramske klasike, opere, kao i moderne dramaturgije, u Sankt Peterburgu je bio predstavljen režijom veoma kvalitetnog pozorišnog projekta Slomljeni krčag Hajnriha fon Klajsta, u izvođenju Berliner ansambla. U glavnoj ulozi je nastupio slavni nemački pozorišni i filmski glumac Klaus Marija Brandauer.

Na dodeli Evropske nagrade za pozorište, u Aleksandrinskom teatru, najstarijem u Petrogradu, na čijem čelu je danas Valerij Fokin, maestro Peter Štajn je mnogobrojnom auditorijumu (oko 400 stranih zvanica, plus Rusi) poklonio neobično izvođenje muzičko-scenskog programa Faust–fantazija, u kome je lično interpretirao delove Geteovog teksta, uz klavirsku pratnju Artura Anekina. U ovom efektnom nastupu, Peter Štajn je pokazao zavidnu energiju, dramsku ekspresivnost i hvale vrednu spontanost. Program je bio srezan na pravu meru da se u njemu uživa.

LAUREAT 14. EVROPSKE NAGRADE ZA POZORIŠTE: Peter Štajn

O NOVIM REALNOSTIMA: Ova, 14. Evropska nagrada za pozorište, koju, uz podršku Evropskog saveta, organizuje niz evropskih pozorišnih institucija (Unija evropskih pozorišta, Internacionalni institut mediteranskog teatra, Međunarodno udruženje pozorišnih kritičara, Međunarodni pozorišni institut Uneska), ove godine je održana u Sankt Peterburgu, u saradnji sa Ministarstvom za kulturu Ruske Federacije, Međunarodnim festivalom „Baltički dom“ i nizom ruskih teatarskih asocijacija. Do sada, u ovih četrnaest edicija, Evropska nagrada za pozorište dodeljivala se u Taormini, na Siciliji – nekoliko prvih godina, jer je i njen inicijator i direktor Alesandro Martinez odande – a onda, sa preskokom, ponekad i od nekoliko godina (iz materijalnih razloga), bila i u Torinu, dva puta u Solunu… Prethodna, 13. Evropska nagrada za pozorište, 2009, održana je u Vroclavu, u Poljskoj.

Pored glavne nagrade, ova manifestacija podrazumeva dodelu još jednog značajnog priznanja – Evropske nagrade za novu pozorišnu realnost, koju, uglavnom, dobijaju mlađi teatarski poslenici, za novi duh evropskog teatra. Od naših umetnika, pre nekoliko godina u Solunu primila ju je dramska spisateljica Biljana Srbljanović, a u Torinu srpsko-mađarsko-francuski performer Jozef Nađ. Ove godine, 12. Evropska nagrada za novu pozorišnu realnost dodeljena je grupi stvaralaca, koji su u poslednjih desetak godina bili redovno predlagani za ovo priznanje. U Petrogradu su je dobili: Andrej Moguči, ruski reditelj (videli smo njegovu neodoljivu predstavu za decu Sreća, po Plavoj ptici Morisa Meterlinka), finski reditelj Kristijan Smeds (koji je prikazao svoju postavku komada Mister Vertigo po romanu Pola Ostera, u kojoj se publika vrtoglavo okretala na pozorišnoj rotaciji, u fantazmagoričnom spektaklu), Britanka Keti Mičel, koja nije imala predstavu na festivalu, Vilijam Dočolomanski, češki reditelj i dramski pedagog (gledali smo plesni spektakl njegovih studenata, Teatar, kao i „work demo“ Putovanje). Nagradu za novu pozorišnu realnost su dobila i dva pozorišta u celini – „Teatar Meridional“ iz Portugala (igrali su neku vrstu etno dramske naracije Kabo Verde i „work in progress“ Specijalisti) i „Vesturport teatar“ iz Rejkjavika, sa Islanda, neobično zanimljiva trupa, koja je razgalila pozorišni svet svojim izvođenjem specifične, gotovo brodvejske varijante Geteovog Fausta, a oduševila, bez ostatka, izvođenjem Kafkine Metamorfoze, obe u režiji mladog umetnika, koji je bio i glavni junak Metamorfoze, Gislija Erna Gadarsona.

OPSTANAK: Ovaj praznik je okupio mnoštvo pozorištanaca, koji su svakoga dana u Domu umetnika imali priliku da razgovaraju o delu nagrađenih, kao i o aktuelnom pozorišnom trenutku. Predstave su se odvijale u mnogobrojnim, prelepim petrogradskim pozorištima – Teatar mladog gledaoca, Dramski teatar Komesarževske, Teatar Lensovjeta, Vasilijevski teatar, Mali dramski teatar Evrope, u kome je slavni Lev Dodin, nekadašnji dobitnik Evropske nagrade za pozorište prikazao svoje i Čehovljeve Tri sestre… Naravno, na čelu svih, „Baltički dom“, pozorište koje je bilo domaćin Evropske nagrade za pozorište, koje je ugostilo zvanice, primilo umetnike iz Evrope i odigralo sopstvenu predstavu Moskva–Petuški Venedikta Jerofejeva, u režiji još jednog poznanika sa BITEF-a, Andreja Žoldaka, u zamornom trajanju od gotovo četiri sata.

Napokon, Specijalnu nagradu za svoje nezaboravno pozorišno delo, ove godine je zasluženo dobila legenda svetskog i ruskog pozorišta, slavni direktor i reditelj moskovskog Teatra na Taganjke, vitalni Jurij Ljubimov (93). Taganjka je, u njegovu čast, odigrala Med Tonina Gera, u režiji maestra.

Sve manje je prilike da se ovakva manifestacija odigra, bilo gde. Ona podrazumeva ogromne troškove, koji se, obično, saberu sa nekom značajnom priredbom, kao što su pozorišni festivali, olimpijade, jubileji… Izvesno vreme smo predlagali da i Beograd bude, jednom, grad u kome će se dodeliti Evropska nagrada za pozorište. Možda, jednog septembra, umesto jednog BITEF-a? Naš zaista širom sveta poznati pozorišni festival i jeste bio dobitnik jedne od Specijalnih evropskih nagrada za pozorište, u Taormini.

U pitanju je, zaista, prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru… Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa, a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju.

Ma koliko pozorišna ostvarenja, koja se izvedu ovom prilikom, bila neujednačenog kvaliteta, njihov dijapazon je dovoljan razlog da, uprkos strašnoj krizi koju pozorište kao skupa umetnost i te kako oseća, Evropska nagrada za pozorište opstane.

Pod utiskom otkazivanja prošlogodišnje manifestacije, koja je trebalo da se održi u Istambulu, pomalo zabrinuti smo se razišli iz Petrograda.

Alesandro Martinez, duša Evropske nagrade za pozorište, sledeću destinaciju nazvao je „top sikret“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Fest

03.avgust 2026. Sonja Ćirić

Dragan Jeličić: Insistiram da politika ne uđe na FEST

Selektor ovogodišnjeg Festa Dragan Jeličić kaže da je Odbor festivala usvojio program koji im je predložio, i nada se dobrom. Kako bi se to ostvarilo, insistira da se i jedni i drugi ostave politizacije FESTA

59. Bitef

02.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Sa Bitefa je povučena i peta predstava

I argentinska redfiteljka Marina Otero je odlučila da sa predstavom predstava "Ubij me" ne dođe u septembru na Bitef. Da li će Bitef moći da se održi sa samo dve preostale predstave

Festivali u avgustu

02.avgust 2026. S. Ć.

Šta se događa sa Beer festom i Zaječarskom gitarijadom

Još uvek nema najava kompletnog programa i ostalih neophodnih detalja o Beer festu i Zaječarskoj gitarijadi – na primer, da li će ih uopšte biti i u kom obliku

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure