





Muzej Jugoslavije poziva na obeležavanje 25. maja Dana mladosti, praznika koji ne postoji ali nije zaboravljen
Muzej Jugoslavije poziva na proslavu sutrašnjeg Dana mladosti koji ne postoji, ali nije zaboravljen.
Slavljen je 25. maja u Jugoslaviji od 1945. do 1987. od Triglava do Vardara na dan rođendana Josipa Broza Tita. Bio je to opštenarodni praznik sa mnogo priredbi, sletova i završnom svečanošću u Beogradu na stadionu JNA, gde bi Titu bila uručena Štafeta mladosti koja je do tada i po nekoliko meseci, pronošena po celoj Jugoslaviji.
Danas Muzej Jugoslavije poziva „da obeležimo Dan mladosti i setimo se zašto je to nekada bio „praznik omladine cele naše zemlje”, a danas povod da se družimo u Muzeju Jugoslavije i time dajemo nova značenja kulturnom nasleđu koje baštinimo“.
Posetioce će u Muzejskom parku 17 časova dočekati članice i članovi saomoorganizovanog hora i orkestra Horkestra, binu će preuzeti di džej Peđa Radović s jedinstvenim setom numera koje će nas provesti kroz decenije omladinske kulture i načine na koje se ona muzički artikulisala, s naglaskom na to kako današnja omladina koristi muzičko nasleđe Jugoslavije kada nastoji da izrazi svoj borbeni glas. Program će zatvoriti koreografska instalacija Holopartizanke sa četiri ljudske i četiri hologramske plesačice, inspirisana sećanjima na priče i mitove o partizankama.
Program je, naravno, besplatan.
Proslava Dana mladosti gasila se onako kako se gasila i Jugoslavija. Smatra se da nije bo problem u mladosti nego u Titu koga su, nakon raspada, bivše članice Jugoslavije želele da što pre zaborave. Osim u neformalnim izjavama javnih ličnosti, predlozi da se Dan mladosti kasnije opet ustanovi nisu postojali.
U Muzeju Jugoslavije kažu da će žurka za 25. maj biti početak njihovog osmog Leta u MuzeYu, i očekuju tradicionalno veliku posetu.






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve