Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Sedamdeset osmi filmski festival u Kanu počeo je večeras 13. maja projekcijom filma „Otići jednog dana“ francuske rediteljke Ameli Bonin. To je njen prvi film, a Kanu je prvi put da počne debitanstkim filmom.
Film Ameli Bonin je među 22 koliko ih je od rekordnih 2909 izabrao selektor Tjeri Fremo sa svojim timom.
Među njima kao i uvek ima velikih i važnih imena i filmova od kojih se očekuje da će ući u istoriju, pa ipak, ima se utisak da se o ovogodišnjem Kanu više priča i piše povodom tema koje nemaju nikakve ili barem ne direktne veze sa filmom.
Osuđeno ćutanje o Gazi
Neposredno pre otvaranja Festivala u Kanu, više od 380 umetnika potpisalo je tekst objavljen u listu „Liberasion“ kojim se osuđuje „ćutanje sveta kulture pred genocidom koji se događa u Gazi“. Među potpisnicima su režiser Pedro Almodovar, glumica Suzan Sarandon, glumac Ričard Gir, dvostruki dobitnik Zlatne palme švedski filmski stvaralac Ruben Estlund, kanadski reditelj Dejvid Kronenberg, španski glumac Havijer Bardem …
U tom tekstu su odali počast palestinskoj fotoreporterki Fatimi Hasuni, poginuloj u izraelskom bombardovanju sredinom aprila, koja je heroina dokumentarnog filma čija će premijera biti na Filmskom festivalu u Kanu.
Početkom meseca, Donald Tramp je objavio da hoće Holivud ponovo da učini velikim, pa je zato uveo stoprocentne carine na strane filmove, i kažnjavanje američkih studija koji odlaze u inostranstvo da snimaju. O čemu se tu zapravo radi nije baš najjasnije, ali svi strepe. Neki od tih snimljenih van SAD, biće prikazani na ovogodišnjem Kanskom festivalu.
Pristojnost crvenog tepiha
Najraširenija tema je ipak autfit na crvenom tepihu zbog novih pravila o oblačenju.
Žeri festivala
„Golotinja je zabranjena na crvenom tepihu, kao i na drugim područjima na kojima se festival održava. Tim za dočekivanje gostiju će biti obvezan da zabrani pristup crvenom tepihu svakom ko ne bude poštovao ova pravila“, poručili su organizatori.
Objasnili su da su prethodnih godina brojne zvezde privukle pažnju izazovnim modnim kombinacijama koje su, prema mišljenju mnogih, „previše“ otkrivale. Takvi autfiti često su odvlačili pažnju s onoga zbog čega se festival i održava – filmova.
Dozvoljene su i klasične male crne haljine, koktel haljine, elegantni topovi, a gošće mogu odlučiti hoće li nositi štikle ili ne.
Ovogodišnja počasna Zlatna palma biće uručena američkom glumcu Robertu de Niru za njegov ukupan glumački rad i stvaralaštvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Osim ličnih opsesija, osim bola zbog onih kojih nema i ljubavi za one što dolaze posle nas, osim varljive istine i nedosegnute slobode, tu su još i večiti Eros i Tanatos, dve jedine teme koje nikada neće prestati da budu opsesije svakome ko živi, ili bar pokušava da živi, književnost
Kad se očekivalo da će nastupati po staračkim domovima, Džimi je punio i nove reprezentativne prostore u Zagrebu (“Močvara”, “Tvornica kulture” – božićni tulumi uz pratnju “The Boys”) i okupljao publiku u klubovima drugde po svojoj zemlji. “Povući ću se tek kad se skljokam na pozornici”, izjavio je. Zamalo da tako i bude
Odlukom Filipa Gajića, v.d. direktora Bitef teatra, na plakatu plesne predstave „Nečista krv“ nisu objavljena imena dramaturga i dizajnera svetla – priča o moći da se odluči čiji će rad biti više a čiji manje vidljiv, imenovan i priznat
Jubilarna 100. dodela Oskara biće poslednja koju će publika pratiti putem televizijskog prenosa, nakon čega se ceremonija dodele najprestižnije filmske nagrade seli na Jutjub
U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.