
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Da li si ono što jesi, ili ono što ti je rečeno da budeš – pitanje je kojim se bavi plesna predstava „Human design“ Instituta za umetničku igru, koja će premijerno biti izvedena u petak 27. juna na sceni Bitef teatra u Beogradu.
„Human design“ je ovogodišnja završna predstava studenata Instituta za umetničku igru, njen koreograf je gost iz Italije Mikele Pastorini, a nastupaju Anja Stojankić, Iva Ilijevski, Olja Omelijamenko, Kyra Photion, Ryan Koh Vik Heng, Vanja Gerzina, Tanja Ivanov i Anja Milovanov.
U najavi predstave piše da je nastala kao koreografsko istraživanje koje povezuje ples, filozofiju i društvenu kritiku. U fokusu rada je sistem Hjuman dizajn – savremeni metod samospoznaje koji lјude deli na četiri energetska tipa: Manifestor, Generator, Projektor i Reflektor.
Od trenutka rođenja, pojedinac je strogo definisan, bez prostora za izbor ili promenu. Živi u svetu u kojem je funkcija važnija od slobode, a poredak od ličnosti. Kostimi (Marija Mataranz), scenografija (Snežana Arnautović Stjepanović) i zvuk (Valentin Ču) dočaravaju atmosferu distopijskog društva u kojem svako ima svoje zacrtano mesto.
Kroz telesne narative, plesači preispituju granice svojih identiteta, slobode i pripadnosti, akcentujući svet u kome pokušaj bekstva iz zadate kategorije postaje čin revolucije. Postavka se razvija od stroge formacije ka spontanom izrazu, simbolizujući proces oslobađanja od čoveku nametnutih uloga.
Pre „Human design“, Institut za umetničku igru ove godine realizovao je predstave „Igra snoviđenja“, „Krcko Oraščić“, „Karmen Suite i Bolero“ i „Otisak pokreta“. Ovog maja, Institut je organizovao treće izdanje Međunarodnog Festivala Sola u Beogradu i Novom Sadu, i okupio brojne umetnike.
Ulaz na premijeru „Human design“ je besplatan.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve