Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?
Da li Lazar Ristovski „pumpa“? Da, ovo ptanje zvuči potpuno besmisleno – jer odgovor, naravno, svi znamo. Naravno da ne. Lazar Ristovski je jedan od onih kulturnih delatnika koji su decenijama otvoreno, bez zazora i bez ironije, stajali uz vlast: prvo uz demokrate, potom uz naprednjake, uvek po potrebi. To je opšte mesto. Tu nema zaista misterije. Ili… ipak ima?
Vreme je za jednu malu digresiju – ne brinite, poenta stiže brzo.
Pre nekoliko dana režimski mediji pokrenuli su hajku na komičnu seriju „Radio Mileva“, koja se emituje na Javnom servisu. Povod su Milevini pozivi na štrajkove i blokade (u okviru radnje, zbog rušenja zgrade u kojoj živi), koji su – gle čuda – protumačeni kao podrška studentskim zahtevima i aktuelnim protestima. RTS se naknadno oglasio, tvrdeći da je scenario epizode odobren pre početka demonstracija, ali to sada i nije ključno. Ključno je da je optužba pala. Signal je poslat. Nekome je zasmetalo ono što je izgovoreno u jednoj seriji.
Saučesnici
E sad, vratimo se Lazaru Ristovskom.
U bioskope je upravo stigao film „Saučesnici“, u režiji Marka Novakovića, po scenariju Ognjena Obradovića, a u produkciji kuće Zillion film, na čijem je čelu – pogađate – Lazar Ristovski. Zapravo, njegovo ime je prvo koje se pojavi u uvodnoj špici. Producent broj jedan. I tu sad dolazimo do zapleta. Jer „Saučesnici“ su film koji bez ikakvog uvijanja razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo.
Radnja „Saučesnika“ je smeštena u Užice i prati život naizgled uspešnog i dobrostojećeg para – Branka i Sofije (Radovan Vujović i Nevena Nerandžić) – koji izazivaju saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom. Branko, bogat, umrežen i „jak“, želi da sve što zataška i nastavi dalje. Sofiju izjeda savest i, uprkos lagodnoj budućnosti koja joj se nudi, odlučuje da progovori. Ali tek tada film postaje zaista neprijatan. Ozbiljno neprijatan. Jer svi oko Branka pristaju na njegovu igru i zataškavanje: prijatelj – lokalni političar, policajac poznanik, kum… Krug njegovih saučesnika širi se kao fleka od ulja.
Foto: PromoScena iz filma „Saučesnici“
Uz to, svi su zgranuti Sofijinom namerom da „sve pokvari“. Logika je hladna, cinična i zastrašujuće poznata: čovek je mrtav, ništa ga ne može vratiti – zašto upropastiti živote živih, pogotovo kad je Branko spreman da plati? I ne staje se tu. Čak i žena poginulog čoveka (glumi je Danica Ristovski) pristaje na pogodbu. Branko će renovirati njen frizerski salon, a ona će lažno svedočiti da je njen muž ulicu prelazio van pešačkog prelaza. Tuga se monetizuje. Savest ide na rate.
Korupcija je normalnost
Neću, naravno, otkrivati sve preokrete „Saučesnika“, ali poruka je jasna: živimo u društvu u kome je korupcija normalizovana, u kome zakoni ne važe za sve i u kome se moral doživljava kao smetnja. Još gore – saučesnici nisu anonimni zlikovci, već prijatelji, rođaci, kumovi, partneri. Ljudi spremni da unovče i tuđu smrt i sopstvenu tugu.
Odavno jedan domaći film nije ovako direktno, precizno i bez alibija razgolitio mehanizme naprednjačkog društva. Već sam naslov – „Saučesnici“ – pogađa u centar problema. Jer sistem ne opstaje samo zahvaljujući moćnima, već zahvaljujući svima koji ćute, okreću glavu ili računaju svoj procenat.
Producent Ristovski
I sad dolazimo do ključne ironije: sve to je producirao Lazar Ristovski – proverena, javna i deklarisana perjanica režima. Pa šta to onda znači? Slučajnost? Profesionalna šizofrenija? Ili svedočanstvo da umetnost ponekad izmakne kontroli i kaže istinu, čak i kada joj to nije bila namera?
Ristovski nije želeo da „pumpa“, ali je ipak proizveo film koji udara pravo u stomak sistema koji inače tako svesrdno brani. Hoće li zbog toga imati problema? Hoće li doživeti sudbinu „Radio Mileve“? Neće. Napad na „Milevu“ imao je drugačiju pozadinu: bio je to povod da se još jednom udari packa RTS-u. Uz to, „spornu“ seriju gledaju milioni – „Saučesnike“ gotovo izvesno čeka kratak bioskopski život i nekoliko hiljada gledalaca.
Ristovski će zato ostati bez pridike i ukora i moći će nesmetano da nastavi sa snimanjem brojnih projekata na kojima trenutno radi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt
Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno
Minja Bogavac, direktorka „Reflektor teatra“, za novi broj „Vremena“ priča o progonu tog angažovanog pozorišta i kako su rešili da naprave svoj prostor
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.