





Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom
Ekološki ustanak predložio je da se pitanje Generalštaba reši referendumom, na kojem bi se građani izjasnili o tome šta treba da se sa tim kompleksom uradi.
„Jedini pravi način da se reši pitanje Kompleksa Generalštaba je da o njemu odluče građani Beograda“, kaže za „Vreme“ Aleksandar Jovanović Ćuta, šef poslaničke grupe Ekološki ustanak.
Objašnjava da su predložili referendum kao reakciju na činjenicu da je vlast zloupotrebila sve institucije i izglasala leks specijalis, a i kao „najdemokratskiji čin koji je neophodno primeniti u pitanjima koji se tiču onih koji žive u Beogradu.“
Ujedinjeno o Generalštabu
Da bi referendum uspeo, objašnjava Ćuta, „potrebno je sakupiti potpise 10 odsto građana sa mestom prebivališta u Beogradu. To je oko 150.000 potpisa. Ako ne možemo toliko da skupimo, onda ni ne zaslužujemo Generalštab.“
„Osim davanja mogućnosti Beograđana da odlučuju o svom gradu i kulturnom spomeniku koji je deo njihovog identiteta, namera ovog referenduma je i da se mi, svi koji želimo da se bavimo Generalštabom, ujedinimo. Da arhitekte, konzervatori, studenti, istoričari, opozicija, građani, svi koji se pojedinačno izjašnjavaju o ovom problemu, da iznesemo svoje štandove i da zajedno nastupimo pred Beograđanima. Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini. Jer to je posao za sve.“
Dodaje i da „ukoliko vlast tvrdi da sve radi u interesu naroda, onda je logično da se taj narod pita da li hoće da Generalštab pokloni Trampovom zetu ili da ga obnovi. U Srbiji se, međutim, o sudbini kulturnog dobra odlučuje u kabinetima.“
A o reakciji vlasti povodom ove inicijative „pričaćemo kad je bude“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta.




Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade


„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši


Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke


Spasoje Ž. Milovanović je pozvao novinare zbog programa novog Bitefa, a onda im je bez objašnjenja saopštio da ga još nema. Na linku za ovogodišnji program na sajtu Bitefa je program iz 2024. godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve