![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/jovann-720x486-1-309x232.png)
Politika
Zbog Ane Brnabić, drugi put je promenjena uredba o Jovankinoj vili
Status vile na Dedinju od 750 metara kvadratnih dva puta je menjan, jednom da bi se Ana Brnabić uselila u nju, a danas da ne bi morala da se iseli
Zašto je položaj savršene žrtve i takmičenje ko je veća žrtva kroz istoriju tako važan? I kako su sa tim povezane neprestane rasprave oko broja stradalih i ubijenih
Ponovo se u srpskoj javnosti zahuktala debata oko broja žrtava u logoru Jasenovac. Ponovo su na udaru vladika Jovan i zaposleni u Muzeju žrtava genocida. Zašto? Posvećeno se bave ovim temama, organizuju konferencije i izložbe, pišu i govore o ogromnom stradanju, sarađuju sa drugim istoričarima, a njihov glas se čuje i van regiona. Ali za određene (široke) krugove je način na koji se oni time bave nezamisliv.
Naime, nadmetanje oko broja žrtava i pokušaja (dela) istorijske nauke da se izbore za svoj prostor – nije naravno posebnost naših prostora. Ovde se te rasprave samo izvlače svako malo na svetlost dana i najčešće nisu usmerene ka odavanju poštovanja žrtvama.
Štaviše, područje bivše Jugoslavije bi moglo da služi kao knjiški primer onog što se naziva competetive victimhood – nesrećno prevedeno kao kompetetivna, nadmećuća viktimizacija – i definiše kao subjektivna tvrdnja svake grupe (naroda) u sukobu da je propatila više nego neprijateljska grupa (drugi narod) i preživela više nepravdi.
Pošto smo mi jedina i najveća žrtva, to implicira da smo nevini šta god da ubuduće učinimo („nismo imali drugog izbora“) i moralno smo neupitni, superiorni. Jer mi smo dobri, a oni su zli, uvek i svuda. Takođe, žrtve njihove strane ne zaslužuju ni da se pomenu. Socijalni psiholozi i ini naučnici diljem sveta proučavaju ovaj fenomen.
Zašto je položaj savršene žrtve i takmičenje ko je veća žrtva kroz istoriju tako važan? Koje funkcije ispunjava? I kako su sa tim povezane neprestane rasprave oko broja stradalih i ubijenih?
Uloga vođe u viktimizaciji
Pre svega, političari znaju da je zajednička žrtva snažan element povezivanja. I zato je mnogi instrumentalizuju. Pišući o tome, psihijatar Vamik Volkan ističe da se grupa seća onih događaja koje su je najviše obeležili, kada su njeni članovi bili najugroženiji, i ako se ti događaju mitologizuju, postaju izabrane traume, potencijalne varnice za buduće sukobe.
„Početkom devedesetih, jedan psihijatar me je pozvao da dođem u Hrvatsku i dva puta godišnje nalazio sam se u Dubrovniku sa mladim psihijatrima iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine“, rekao je Volkan u intervjuu za „Vreme“.„O čemu god bismo pričali, priča bi se vratila na prošlost. Svuda je tako. Ali ako vaš vođa ne izaziva i ne naglašava sve to, onda to nije problem. Izabrana trauma nije sama po sebi trauma. To je pitanje identiteta (…) Vođa podstiče izabrane pobede i izabrane traume, ali to nije samo slava ili trauma, već uključuje opasne predrasude o drugima – e, to je problem.“
Dakle, narod kao grupa se odriče odgovornosti, odbija da prizna sopstvene zločine, jer je on žrtva i njegova su (ne)dela samo osveta, nužnost… Drugim rečima, slika blistave nacionalne prošlosti ostaje netaknuta i mnoge se mrlje prećutkuju, a opravdava se sopstveno nasilje.
Da izbegneš krivicu, nemoj biti heroj, već žrtva
U tom kontekstu dvojica američkih psihologa napisali su članak o načinu na koji se najlakše možete izvući ako učinite nešto pogrešno ili nemoralno… U naslovu je već bio odgovor: „Da izbegneš krivicu, nemoj biti heroj, već žrtva.“ Ovo je sve bitno i da bi se dobila podrška stranih aktera i njihovo priznanje.
Jedna od ključnih stvari u ovoj spirali – ko je veća žrtva – jeste „igra brojeva“: broj naših žrtava se uvećava, a broj njihovih umanjuje. Zato se umesto istinske rasprave o žrtvama NDH ili ratova devedesetih gde bi se izrazilo poštovanja žrtvama kroz njihova imenima i prezimena i sećanja, vodi sukob oko brojeva po principu – što navedete veći broj žrtava, to ste veći patriota.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Status vile na Dedinju od 750 metara kvadratnih dva puta je menjan, jednom da bi se Ana Brnabić uselila u nju, a danas da ne bi morala da se iseli
Uroš Blažić na pripremnom ročištu rekao „da ne zna šta ga je obuzelo da počini takav zločin"
Dok predsednica Skupštine najavljuje formiranje parlamentarne komisije u vezi sa litijumom, predsednik Srbije pominje raspisivanja referenduma. Opozicija je ujedinjena u stavu da je predlog Ane Brnabić besmislen i insistira na održavanju posebne sednice Narodne skupštine o projektu „Jadar“
Odluka o novom grbu grada usvojena je na poslednjoj sednici SO Severna Mitrovica kojom upravlja albanski gradonačelnik. Grb je "statusno neutralno" radio albanski umetnik koji će za to dobiti nagradu. Novi grb će uskoro biti istaknut na opštinskoj zgradi
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve