img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dugovanja države

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

11. jul 2025, 11:12 M.L.J.
Foto: Rojters/Ivan Milutinović
Narodna banka Srbije
Copied

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Kako se navodi u saopštenju NBS, banka je obavila reverznu repo transakciju − prodaju hartija od vrednosti sa njihovim ponovnim otkupom posle utvrđenog perioda – u ovom slučaju od nedelju dana. Aukcija podrazumeva višestruko varijabilnu kamatnu stopu, dok je maksimalna kamatna stopa 5,75 odsto. Za datum reotkupa stoji da je sedam dana od dana održavanja aukcije,  odnosno 16. jula 2025. godine, piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju.

Otkud tolika suma odjedanput?

Zašto povlačiti likvidnost od banaka u ovom trenutku kada su kamate visoke, a najavljeno uvećanje bruto domaćeg proizvoda se oslanja na potrošnju, kako javnu, tako i privatnu? Otkud odjednom viška tri milijarde evra na tržištu Srbije i da li je to zbog uporne inflacije koja muči Srbiju unazad više godina? U maju rast cena je bio na 3,8 odsto, prema podacima RZS. NBS je danas ostavila referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto, a na istom nivou je drži od septembra prošle godine.

„Ako je to tako kratak vremenski period za reotkup, svaki igrač može da spekuliše šta će oni tu da rade. Bankari trljaju ruke, jer će zaraditi. Dakle oni hoće da istisnu tu likvidnost za kratak vremenski period. Za tako kratak vremenski interval zašto se povlači tako velika suma iz likvidnosti bankarske industrije? Otkud tolika suma odjedanput?“, pita se profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Đorđe Đukić.

Svakako je čudno da sve i da postoji višak likvidnosti na tržištu za samo sedam dana uspete da povlačenjem tih sredstava utičete na inflaciju.

Vladimir Vasić, finansijski konsultant, objašnjava za Novu ekonomiju da iako ova cifra može delovati kao novo zaduživanje, važno je razumeti da blagajnički zapisi NBS nisu dug države, već instrument monetarne politike. Blagajnički zapisi koje emituje centralna banka služe kao sredstvo za povlačenje viška novca (likvidnosti) iz bankarskog sistema, održavanje kontrole nad inflacijom i stabilizaciju kamatnih stopa na tržištu novca.

„Inflatorni pritisak može da bude razlog. Kao da praktično postoji višak likvidnosti na tržištu pa se on sada povlači. Ja ne vidim da postoji, ali možda sada hoće da obore ovu inflaciju, jer je prilično visoka. Dva puta je veća nego u Evropskoj uniji. Paradoksalno, iako je dinarski novac skup (zbog visoke referentne stope), u sistemu i dalje postoji višak likvidnosti. Glavni razlozi za to su povećana državna potrošnja, posebno kroz rast plata i penzija, devizne intervencije NBS – kupovinom stranih valuta, centralna banka ubacuje dinare u sistem, kao i spora transmisija monetarne politike, jer banke i dalje imaju prostora za plasman sredstava“, kaže Vasić i dodaje da bi u takvim uslovima, bez sterilizacije, odnosno povlaenja viška novca, inflacija mogla ponovo da ojača, a vrednost dinara da oslabi.

U praksi, banke višak dinara ulažu u ove zapise, čime se novac privremeno „zaključava“ van opticaja, što pomaže centralnoj banci da zadrži inflaciju pod kontrolom.

„Emitovanje blagajničkih zapisa u vrednosti od 360 milijardi dinara je jasan signal da NBS želi da zadrži monetarnu disciplinu, da reaguje na prekomernu likvidnost i da spreči potencijalni povratak inflacije. Ujedno, ovo je i upozorenje da kamate u Srbiji neće brzo padati, i da će krediti, kako za građane tako i za privredu, još neko vreme ostati skupi“, objašnjava Vasić.

Đukić je mišljenja da se inflacija ne leči preko upravljanja likvidnošču bankarske industrije na super kratak rok.

„Inflacija se jedino može rešiti sistematskim sagledavanjem uzročnika na strani tražnje, dakle postupnim, a ne naglim smanjenjem količine novca i da je centralna banka vezana za to da drži na višim nivoima ključnu kamatnu stopu, a ukoliko je alarmantno stanje da je poveća“, objašnjava Đukić.

Ono što je moguće je da će NBS i u budućnosti na aukcijama hartija od vrednosti, a koje se odvijaju jednom nedeljno prema kalendaru na njihovoj internet strani, delovati preko prodaje blagajničkih zapisa.

Ko je zaradio

U celoj ovoj situaciji, najbolje su prošle banke. Prema našem izvoru iz ovog sektora ponude od strane banaka su išle do 442 milijarde dinara, sa kamatama koje su se kretale od 4,51 odsto najviša, a prosečna na 4,50 odsto.  Svih 360 milijardi dinara blagajničkih zapisa je centralna banka u Beogradu i prodala na jučerašnjoj aukciji.

„Ako se suptilno upravlja sa likvidnošću bankarske industrije, onda nije poželjno da se na plitkom tržištu izlazi sa ogromnim iznosima jer je neprimereno dubini tržišta novca. Bankama je savršeno – blagajnički zapisi NBS, bezrizične hartije od vrednosti, teče kamata, ma milina … Ne govorim pežorativno, nego izistinski“, kaže Đukić.

Tagovi:

kamatna stopa Narodna banka Srbije NBS Zaduživanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sniženje cena

20.avgust 2025. M. L. J.

Vučićeve „čudesne” mere: Ko kupuje jeftino, njemu dođe isto

Svečano najavljivanje sniženja cena prehrambenih artikala predsednika Srbije Aleksandra Vučića, zapravo je marketinška manipulacija cenama

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure