img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nezadovoljstvo poljoprivrednika

Malinari: Nigde u svetu ne postoji da cena robi ne raste kada je nestašica – osim u Srbiji

03. jul 2024, 08:40 I.M.
Foto: Marko Rupena
Ilustracija
Copied

Predstavnik malinara Mileta Pilčević istakao je da nigde u svetu ne postoji, osim u Srbiji, da cena ne raste kada neke robe nema. A u našoj zemlji se upravo to dešava

Predsednik Udruženja proizvođača malina „Vilamet“ Mileta Pilčević izjavio je da su on i njegove kolege nezadovoljni cenom maline i rokovima isplate otkupljenog voća i da će sutra odlučiti da li će izaći na ulice ili doći pred Vladu Srbije.

On je rekao da je juče uputio zahtev Ministarstvu poljoprivrede za razgovor o problemu u vezi sa otkupnom cenom maline i kašnjenjem otkupljivača u isplati.

„Sutra imamo Upravni odbor i proizvođači će se izjasniti da li su zadovoljni otkupnom cenom i isplatom, a ne mogu da budu zadovoljni, pa ćemo se dogovoriti kako ćemo iskazati nezadovoljstvo, protestom na ulicama ili pred vladom Srbije, ako ministar Aleksandar Martinović u međuvremenu ne pozove na razgovor da vidimo da li će se pustiti da se berba i prodaja završe na ovaj način ili će se naći rešenje“, rekao je Pilčević.

Istakao je da nigde u svetu ne postoji osim u Srbiji da kada neke robe nema da cena ne raste, a „malina je ove godine kvalitetna, prinos je opao zbog vremenskih nepogoda, a cena za proizvođača ne raste“.

Kilogram maline u „Frikomovom“ pakovanju 1.500 do 1.600 dinara

Dodao je da većina vlasnika hladnjača kasni u isplati otkupljene maline i da proizvođači nemaju novac da plate radnike.

Pilčević je rekao da se „kilogram maline u ‘Frikomovom’ pakovanju u trgovačkom lancu Dis prodaje po 1.500 do 1.600 dinara“.

„Vlasnik kompanije ‘Sirogojno’, koja otkupljuje maline Rade Ljubojević, rekao je na jednom sastanku da cena u trgovačkim lancima nema veze sa cenom otkupljivača i da on prodaje to voće po tri evra ‘Frikomu’ i da ne zna ko zarađuje na malinama, pa treba ispitati ko zarađuje kada proizvođači gube“, kazao je Pilčević.

Naveo je da su proizvođači malina prošle godine imali gubitak i da se ove godine, umesto da se smanjuje, on produbio.

„Dve godine radimo protiv sebe, krčili smo šume da posadimo maline, sada ćemo napustititi tu proizvodnju da ponovo raste šuma“, rekao je Pilčević.

On je naveo da je i proizvodnja kupina ugrožena, jer berba treba da počne za desetak dana, a niko ne pominje cenu.

Smanjen prinos do 50 odsto

Prošle godine se, kako je rekao, kupina prodavala za 80 do 100 dinara po kilogramu, „što je katastrofa, pa će je proizvođači uništiti i neka se uvozi iz Amerike“.

Proizvođač malina iz Arilja Lazar Todorović rekao je da je ove godine cena tog voća lošija nego prošle, kada je bila 220 dinara za kilogram.

„Proizvođači su jako razočarani i smanjiće površine pod malinom, ja ću da prepolovim sadašnju proizvodnju na 1,5 hektara“, rekao je Todorović.

Prinos je, prema njegovim rečima, ove godine smanjen za 50 odsto, jer je mraz u Ivanjici, Guči, Prijepolju „pojeo“ tri kola maline, a da se to vidi i po redovima na otkupnim mestima, jer ih više nema, a dobar deo preuzete ambalaže za malinu vraća se otkupljivačima prazna.

On je kazao da od trgovine malinom profitiraju prodavci i da, uprkos tome što cena u njihovim objektima raste, kako se bliži kraj berbe, da proizvođači strahuju da će otkupna cena padati i da čak neće biti ista za sve do sada predate količine, već će praviti „preseci“ po datumima predaje i smanjivati cena i isplata.

Todorović je ocenio da je „bolje ležati, nego džabe raditi“.

Izvor: Beta

Tagovi:

maline Malinari Otkupna cena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Zlatnici i zlatne poluge

Rudarstvo

18.mart 2026. M. L. J.

Zlatna groznica u Priboju: Australijska rudarska kompanija počinje sa bušenjem

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je „potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Grad Beograd

17.mart 2026. M. L. J.

Nikola Jovanović: „Dug komunalnih preduzeća Beograda 26 milijardi dinara“

Grad Beograd je izgubio još jedan veliki spor vredan 900 miliona dinara, tvrdi Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu, a ukupan dug dobavljačima mnogo je veći

Voće, Jabuke

Voćarstvo

17.mart 2026. M. L. J.

Muke prodavaca jabuka u Čačku: Kako poljske jabuke istiskuju srpske sa tezgi

Voćari iz Čačka tvrde da su hladnjače prepune domaćih jabuka za koje ne postoji interesovanje. Kažu da su tržište preplavile jeftinije uvozne jabuke, i to iz Poljske i Makedonije

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singulasa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure