img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nezadovoljstvo poljoprivrednika

Malinari: Nigde u svetu ne postoji da cena robi ne raste kada je nestašica – osim u Srbiji

03. јул 2024, 08:40 I.M.
Foto: Marko Rupena
Ilustracija
Copied

Predstavnik malinara Mileta Pilčević istakao je da nigde u svetu ne postoji, osim u Srbiji, da cena ne raste kada neke robe nema. A u našoj zemlji se upravo to dešava

Predsednik Udruženja proizvođača malina „Vilamet“ Mileta Pilčević izjavio je da su on i njegove kolege nezadovoljni cenom maline i rokovima isplate otkupljenog voća i da će sutra odlučiti da li će izaći na ulice ili doći pred Vladu Srbije.

On je rekao da je juče uputio zahtev Ministarstvu poljoprivrede za razgovor o problemu u vezi sa otkupnom cenom maline i kašnjenjem otkupljivača u isplati.

„Sutra imamo Upravni odbor i proizvođači će se izjasniti da li su zadovoljni otkupnom cenom i isplatom, a ne mogu da budu zadovoljni, pa ćemo se dogovoriti kako ćemo iskazati nezadovoljstvo, protestom na ulicama ili pred vladom Srbije, ako ministar Aleksandar Martinović u međuvremenu ne pozove na razgovor da vidimo da li će se pustiti da se berba i prodaja završe na ovaj način ili će se naći rešenje“, rekao je Pilčević.

Istakao je da nigde u svetu ne postoji osim u Srbiji da kada neke robe nema da cena ne raste, a „malina je ove godine kvalitetna, prinos je opao zbog vremenskih nepogoda, a cena za proizvođača ne raste“.

Kilogram maline u „Frikomovom“ pakovanju 1.500 do 1.600 dinara

Dodao je da većina vlasnika hladnjača kasni u isplati otkupljene maline i da proizvođači nemaju novac da plate radnike.

Pilčević je rekao da se „kilogram maline u ‘Frikomovom’ pakovanju u trgovačkom lancu Dis prodaje po 1.500 do 1.600 dinara“.

„Vlasnik kompanije ‘Sirogojno’, koja otkupljuje maline Rade Ljubojević, rekao je na jednom sastanku da cena u trgovačkim lancima nema veze sa cenom otkupljivača i da on prodaje to voće po tri evra ‘Frikomu’ i da ne zna ko zarađuje na malinama, pa treba ispitati ko zarađuje kada proizvođači gube“, kazao je Pilčević.

Naveo je da su proizvođači malina prošle godine imali gubitak i da se ove godine, umesto da se smanjuje, on produbio.

„Dve godine radimo protiv sebe, krčili smo šume da posadimo maline, sada ćemo napustititi tu proizvodnju da ponovo raste šuma“, rekao je Pilčević.

On je naveo da je i proizvodnja kupina ugrožena, jer berba treba da počne za desetak dana, a niko ne pominje cenu.

Smanjen prinos do 50 odsto

Prošle godine se, kako je rekao, kupina prodavala za 80 do 100 dinara po kilogramu, „što je katastrofa, pa će je proizvođači uništiti i neka se uvozi iz Amerike“.

Proizvođač malina iz Arilja Lazar Todorović rekao je da je ove godine cena tog voća lošija nego prošle, kada je bila 220 dinara za kilogram.

„Proizvođači su jako razočarani i smanjiće površine pod malinom, ja ću da prepolovim sadašnju proizvodnju na 1,5 hektara“, rekao je Todorović.

Prinos je, prema njegovim rečima, ove godine smanjen za 50 odsto, jer je mraz u Ivanjici, Guči, Prijepolju „pojeo“ tri kola maline, a da se to vidi i po redovima na otkupnim mestima, jer ih više nema, a dobar deo preuzete ambalaže za malinu vraća se otkupljivačima prazna.

On je kazao da od trgovine malinom profitiraju prodavci i da, uprkos tome što cena u njihovim objektima raste, kako se bliži kraj berbe, da proizvođači strahuju da će otkupna cena padati i da čak neće biti ista za sve do sada predate količine, već će praviti „preseci“ po datumima predaje i smanjivati cena i isplata.

Todorović je ocenio da je „bolje ležati, nego džabe raditi“.

Izvor: Beta

Tagovi:

Malinari maline otkupna cena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Marina Dorćol

14.јул 2025. I.M.

Direktor Sebre: Otvoreni smo za građane, sumnje su posledica loših iskustava iz prošlosti

Tomaš Klima, direktor kompanije Sebre, izjavio je da je investitor projekta „Marina Dorćol“ spreman na potpunu transparentnost i komunikaciju s građanima. Najavio je redovne sastanke i otvorena vrata za komšije, a sumnje u zagađenost zemljišta odbacio pozivajući se na izveštaj Zavoda za javno zdravlje

Telefoniranje u inostranstvu

14.јул 2025. N. R.

Kada će građani Srbije moći u EU bez rominga?

Ukoliko se najave ne izjalove, u prvoj polovini naredne godine bi srpski građani mogli iz Evropske unije da telefoniraju kao od kuće

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Transparentnost Srbija

11.јул 2025. B. B.

„Ugovor o izgradnji stanice Prokop još štetniji nego što se mislilo“

Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr