
5G mreža
Lučić: Telekom jedini operator koji radi sa Evropskom investicionom bankom
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Predstavnik malinara Mileta Pilčević istakao je da nigde u svetu ne postoji, osim u Srbiji, da cena ne raste kada neke robe nema. A u našoj zemlji se upravo to dešava
Predsednik Udruženja proizvođača malina „Vilamet“ Mileta Pilčević izjavio je da su on i njegove kolege nezadovoljni cenom maline i rokovima isplate otkupljenog voća i da će sutra odlučiti da li će izaći na ulice ili doći pred Vladu Srbije.
On je rekao da je juče uputio zahtev Ministarstvu poljoprivrede za razgovor o problemu u vezi sa otkupnom cenom maline i kašnjenjem otkupljivača u isplati.
„Sutra imamo Upravni odbor i proizvođači će se izjasniti da li su zadovoljni otkupnom cenom i isplatom, a ne mogu da budu zadovoljni, pa ćemo se dogovoriti kako ćemo iskazati nezadovoljstvo, protestom na ulicama ili pred vladom Srbije, ako ministar Aleksandar Martinović u međuvremenu ne pozove na razgovor da vidimo da li će se pustiti da se berba i prodaja završe na ovaj način ili će se naći rešenje“, rekao je Pilčević.
Istakao je da nigde u svetu ne postoji osim u Srbiji da kada neke robe nema da cena ne raste, a „malina je ove godine kvalitetna, prinos je opao zbog vremenskih nepogoda, a cena za proizvođača ne raste“.
Kilogram maline u „Frikomovom“ pakovanju 1.500 do 1.600 dinara
Dodao je da većina vlasnika hladnjača kasni u isplati otkupljene maline i da proizvođači nemaju novac da plate radnike.
Pilčević je rekao da se „kilogram maline u ‘Frikomovom’ pakovanju u trgovačkom lancu Dis prodaje po 1.500 do 1.600 dinara“.
„Vlasnik kompanije ‘Sirogojno’, koja otkupljuje maline Rade Ljubojević, rekao je na jednom sastanku da cena u trgovačkim lancima nema veze sa cenom otkupljivača i da on prodaje to voće po tri evra ‘Frikomu’ i da ne zna ko zarađuje na malinama, pa treba ispitati ko zarađuje kada proizvođači gube“, kazao je Pilčević.
Naveo je da su proizvođači malina prošle godine imali gubitak i da se ove godine, umesto da se smanjuje, on produbio.
„Dve godine radimo protiv sebe, krčili smo šume da posadimo maline, sada ćemo napustititi tu proizvodnju da ponovo raste šuma“, rekao je Pilčević.
On je naveo da je i proizvodnja kupina ugrožena, jer berba treba da počne za desetak dana, a niko ne pominje cenu.
Smanjen prinos do 50 odsto
Prošle godine se, kako je rekao, kupina prodavala za 80 do 100 dinara po kilogramu, „što je katastrofa, pa će je proizvođači uništiti i neka se uvozi iz Amerike“.
Proizvođač malina iz Arilja Lazar Todorović rekao je da je ove godine cena tog voća lošija nego prošle, kada je bila 220 dinara za kilogram.
„Proizvođači su jako razočarani i smanjiće površine pod malinom, ja ću da prepolovim sadašnju proizvodnju na 1,5 hektara“, rekao je Todorović.
Prinos je, prema njegovim rečima, ove godine smanjen za 50 odsto, jer je mraz u Ivanjici, Guči, Prijepolju „pojeo“ tri kola maline, a da se to vidi i po redovima na otkupnim mestima, jer ih više nema, a dobar deo preuzete ambalaže za malinu vraća se otkupljivačima prazna.
On je kazao da od trgovine malinom profitiraju prodavci i da, uprkos tome što cena u njihovim objektima raste, kako se bliži kraj berbe, da proizvođači strahuju da će otkupna cena padati i da čak neće biti ista za sve do sada predate količine, već će praviti „preseci“ po datumima predaje i smanjivati cena i isplata.
Todorović je ocenio da je „bolje ležati, nego džabe raditi“.
Izvor: Beta
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Radnici fabrike Elrad u Vlasotincu pokazali su da istrajnost i solidarnost donose rezultate. Nakon dvodnevnih štrajkova upozorenja i pretnje generalnom obustavom rada, uspeli su da nateraju poslodavca na popuštanje i povratak socijalnom dijalogu
Neto gubitak fabrike Linglong u Zrenjaninu u prvoj polovini godine bio je 16,6 miliona evra, što je za 6,4 miliona evra više od gubitka iz prve polovine 2024.
Jedino je prva emisija ovih obveznica u januaru bila uspešna sa procentom realizacije od skoro 93 odsto, kasnije dve aukcije beleže značajno smanjenje interesovanja za ove hartije
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve