

Izvoz
Srpska ruža kao izvozni adut
Trend potrošnje cveća u svetu i Srbiji je u usponu, a promet na domaćem tržištu je 49 miliona evra. Srpski izvozni adut je kraljica cveća - ruža




Ulazak MOL-a u vlasničku strukturu NIS-a bi za NIS značio promenu strateške orijentacije i potencijalno slabljenje integrisanog modela, smatra docent na Ekonomskom fakultetu dr Veljko M. Mijušković
Tržište derivata se ne stabilizuje administrativnim produženjima, već jasnim vlasničkim i regulatornim rešenjem koje uklanja sankcioni rizik, izjavio je za specijalizovani portal Energija Balkana docent na Ekonomskom fakultetu dr Veljko M. Mijušković, naglašavajući da produženje licence do 23. januara za NIS ima „isključivo kratkoročni značaj“.
Ističući da bi za mađarski MOL ulazak u vlasničku strukturu NIS-a značio širenje tržišta, jačanje maloprodajne mreže i dodatnu kontrolu tokova derivata u jugoistočnoj Evropi, Mijušković ukazuje da bi to za NIS značilo promenu strateške orijentacije i potencijalno slabljenje integrisanog modela, koji danas postoji.
„Za srpsku privredu to bi moglo doneti veću stabilnost snabdevanja na kratak rok, ali i rizik smanjenja domaće dodate vrednosti, ako se ključne odluke budu donosile van Srbije“, smatra Mijušković.
On je ocenio da produženje licence do 23. januara za NIS ima isključivo kratkoročni značaj jer omogućava da nastavi redovno poslovanje, uvoz sirove nafte i finansijske transakcije bez zastoja, ali licenca sama po sebi ne rešava pitanje dugoročne sigurnosti snabdevanja jer se tržište derivata ne stabilizuje administrativnim produženjima, već jasnim vlasničkim i regulatornim rešenjem koje uklanja sankcioni rizik.
Komentarišući mogućnost da MOL preuzme ruske akcija u NIS, Mijušković ističe da bi ulazak te mađarske firme bio „racionalan potez iz ugla regionalne konsolidacije, jer je reč o kompaniji sa snažnim logističkim i trgovačkim kapacitetima i iskustvom rada u kompleksnim političkim okvirima“.
„Međutim, to ne bi bio neutralan ulazak – MOL bi u NIS ušao kao izrazito dominantan regionalni igrač sa sopstvenim interesima, a ne kao pasivni finansijski investitor“, ocenio je Mijušković.
Za NIS bi, tvrdi on, to značilo promenu strateške orijentacije i potencijalno slabljenje integrisanog modela koji danas postoji.
Za srpsku privredu to bi moglo doneti veću stabilnost snabdevanja na kratak rok, ali i rizik smanjenja domaće dodate vrednosti ako se ključne odluke budu donosile van Srbije.
Komentarišući opciju da MOL, kao i u hrvatskoj INA, zatvori rafineriju u Srbiji, Mijušković sugeriše da „zatvaranje rafinerije u Pančevu nije realna kratkoročna opcija, jer je ona tehnološki moderna, isplaćena i strateški važna“.
„Međutim, dugoročno posmatrano, ako bi MOL postao vlasnik i ako bi procenio da mu regionalna optimizacija više odgovara, takav scenario ne može biti potpuno isključen, naročito ako se rafinerija svede na sekundarnu ulogu“, ističe Mijušković.
On kaže da gašenje rafinerije značilo „gubitak energetske suverenosti, rast zavisnosti od uvoza, slabiju pregovaračku poziciju države i snažan udar na domaću industriju, logistiku i budžetske prihode“. „Srbija bi od proizvođača postala gotovo isključivo tržište, što dugoročno povećava cene i ranjivost sistema“, konstatovao je Mijušković u intervjuu za Energiju Balkana.
Izvor: FoNet
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.


Trend potrošnje cveća u svetu i Srbiji je u usponu, a promet na domaćem tržištu je 49 miliona evra. Srpski izvozni adut je kraljica cveća - ruža


Stare gume i bojlere recikleri u Srbiji ne žele da preuzimaju, jer su nove državne podsticaje nazvali „apsurdnim“, a za mnoge od njih kažu da nisu ni u skladu sa zakonom


Tri IT kompanije su otpustile 500 ljudi u Beogradu u deset dana, a postoje i naznake novih otpuštanja, kažu poznavaoci tržišta za „Vreme“. Otkud ovi silni otkazi i šta radnici mogu da očekuju?


Oko petsto ljudi dobilo je otkaze u IT sektoru u Beogradu za deset dana jer su tri strane kompanije odlučile da odu iz Srbije


Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve