img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapošljavanje

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

12. avgust 2025, 11:37 M. L. J.
foto: marija janković
FIJAT SRBIJA
Copied

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Fijat je u Kragujevac dovodio radnike iz Italije, koje je plaćao neuporedivo više od radnika iz Srbije, oko 100 evra dnevno, rekao je dugogodišnji lider Samostalnog sindikata grada Kragujevca i fabrike Zastava oružje Jugoslav Ristić. To je i razlog zašto je ova fabrika odlučila da dovede 800 novih radnika iz Maroka i Nepala.

„Jasno je da će doći radnici sa strane, jer za te zarade koje su nešto veće od 70.000 dinara očigledno je da ljudi u Kragujevcu nisu zainteresovani, jer od toga ne mogu da prežive. Zato se poseže za dolaskom radnika iz Nepala i Maroka, zemalja u kojima su ljudi veoma siromašni“, kazao je agenciji Beta Ristić, koji je i predsednik Udruženja „Nova svetlost“.

Naveo je da u Nepalu, koji ima 27 miliona stanovnika, više od polovine ljudi ima manje od 1,25 dolala dnevno za potrošnju, dok Maroko sa 37 miliona stanovnika ima više od tri puta manji BDP od Srbije.

Da se sprema uvoz radnika iz ove dve zemlje rekao je i gradski odbornik za privredu Radomir Erić, iako u Krahujevcu ima oko 9000 nezaposlenih.

Srbija mora da ostane zemlja jeftine radne snage

Prosečna zarada u Srbiji je, kako je kazao Ristić, oko 108.000 dinara, a u Kragujevcu je za nekoliko hiljada dinara manja.

U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu radnik može da zaradi i oko 90.000 dinara, ako su mu radne sve subote, ali to znači da radi više od 40 časova u sedmici.

On smatra da bi, ako bi Fijat ovde platio radnika 1.000 evra mesečno, i te kako obezbedio radnike, i da država koja ima trećinu udela u kompaniji to može da reguliše.

„Davno su naši političari proklamovali da broj naših ljudi koji odlaze iz Srbije da rade na Zapadu treba da bude jednak broju onih koji dolaze iz inostranstva, te da je taj proces započeo. Poruka je da Srbija mora da ostane zona jeftinog rada. To je politika multunacionalnih kompanija koju podržava naša vlast“, tvrdi Ristić.

Propao dogovor sa Filipincima

Predsednik regionalnog odbora metalaca centralne Srbije iz Samostalnog sindikata Goran Milić rekao je agenciji Beta da domaći radnici koji se zapošljavaju u Fijatu ostaju nekoliko dana i „beže“, najverovatnije zbog niske zarade.

Dodaje da u fabrici automobila u Kragujevcu još nema radnika stranaca, ali da se uveliko priča o njihovom zapošljavanju.

Pominjalo se i da će u kompaniju „Vaker Nojsonu“ da dođe 80 Filipinaca na radno mesto varioca, ali je taj aranžman propao.

„Očekivalo se da će radnici stranci da plaćaju porez samo deset posto, što država nije dozvolila, pa su odustali jer im se ne isplati da plaćaju pun iznos. A trebalo je da im plata bude 500 evra , uz plaćena dva obroka i smeštaj od 100 evra. U tom slučaju bi ovi radnici bili jeftiniji od naših“, kazao je Milić.

Napomenuo je da je normalno što ovdašnji varioci odlaze u inostranstvo da rade za osam evra po satu, dok se u Srbiji taj rad plaća dva evra po satu.

Izvor: Beta

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Automobilska industrija Fijat maroko Nepal Zapošljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kvalitet života

02.septembar 2025. M. L. J.

Epidemija kredita: Srbi u najvećim dugovima u poslednjih 17 godina

U Srbiji se dešava svojevrsna epidemija zaduživanja. Građani su uzeli najviše kredita u dinarima, među kojima prednjače keš pozajmice, od 2008. godine, kada je bila Svetska ekonomska kriza

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

Nova ekonomija: Produžen ugovor sa firmama koje vrše nadzor radova na železnici

Ministarstvo građevinarstva produžilo je trajanje ugovora za stručni nadzor nad modernizacijom pruge Novi Sad – Subotica, iako je jedna od firmi iz konzorcijuma vršila nadzor na stanici gde je poginulo 16 ljudi

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

CLS: Beograd rizikuje da EXPO 2027 dočeka bez glavne autobuske stanice

Zbog višestrukih obaranja tendera i sumnji na korupciju, izgradnja zgrade u Bloku 42 ponovo je pod znakom pitanja

Kolaps

02.septembar 2025. I.M.

Kamioni stali – BiH u saobraćajnom i privrednom kolapsu

Od šest ujutru prvog septembra, kamioni u Bosni i Hercegovini stali su na puteve i granične prelaze. Snabdevanje je obustavljeno, a privreda upozorava na milionske gubitke i urušavanje ugleda

Cene

01.septembar 2025. K. S.

Krenula sniženja: „Vidi, 50 dinara, što da ne kupim”

Od 1. septembra osnovne namirnice u pojedinim marketima drastično su pojeftinile – mleko, hleb, jogurt, ulje i jaja mogu da se kupe za manje od 600 dinara, dok u drugim radnjama sniženja jedva da se primećuju

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure