img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapošljavanje

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

12. август 2025, 11:37 M. L. J.
foto: marija janković
FIJAT SRBIJA
Copied

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Fijat je u Kragujevac dovodio radnike iz Italije, koje je plaćao neuporedivo više od radnika iz Srbije, oko 100 evra dnevno, rekao je dugogodišnji lider Samostalnog sindikata grada Kragujevca i fabrike Zastava oružje Jugoslav Ristić. To je i razlog zašto je ova fabrika odlučila da dovede 800 novih radnika iz Maroka i Nepala.

„Jasno je da će doći radnici sa strane, jer za te zarade koje su nešto veće od 70.000 dinara očigledno je da ljudi u Kragujevcu nisu zainteresovani, jer od toga ne mogu da prežive. Zato se poseže za dolaskom radnika iz Nepala i Maroka, zemalja u kojima su ljudi veoma siromašni“, kazao je agenciji Beta Ristić, koji je i predsednik Udruženja „Nova svetlost“.

Naveo je da u Nepalu, koji ima 27 miliona stanovnika, više od polovine ljudi ima manje od 1,25 dolala dnevno za potrošnju, dok Maroko sa 37 miliona stanovnika ima više od tri puta manji BDP od Srbije.

Da se sprema uvoz radnika iz ove dve zemlje rekao je i gradski odbornik za privredu Radomir Erić, iako u Krahujevcu ima oko 9000 nezaposlenih.

Srbija mora da ostane zemlja jeftine radne snage

Prosečna zarada u Srbiji je, kako je kazao Ristić, oko 108.000 dinara, a u Kragujevcu je za nekoliko hiljada dinara manja.

U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu radnik može da zaradi i oko 90.000 dinara, ako su mu radne sve subote, ali to znači da radi više od 40 časova u sedmici.

On smatra da bi, ako bi Fijat ovde platio radnika 1.000 evra mesečno, i te kako obezbedio radnike, i da država koja ima trećinu udela u kompaniji to može da reguliše.

„Davno su naši političari proklamovali da broj naših ljudi koji odlaze iz Srbije da rade na Zapadu treba da bude jednak broju onih koji dolaze iz inostranstva, te da je taj proces započeo. Poruka je da Srbija mora da ostane zona jeftinog rada. To je politika multunacionalnih kompanija koju podržava naša vlast“, tvrdi Ristić.

Propao dogovor sa Filipincima

Predsednik regionalnog odbora metalaca centralne Srbije iz Samostalnog sindikata Goran Milić rekao je agenciji Beta da domaći radnici koji se zapošljavaju u Fijatu ostaju nekoliko dana i „beže“, najverovatnije zbog niske zarade.

Dodaje da u fabrici automobila u Kragujevcu još nema radnika stranaca, ali da se uveliko priča o njihovom zapošljavanju.

Pominjalo se i da će u kompaniju „Vaker Nojsonu“ da dođe 80 Filipinaca na radno mesto varioca, ali je taj aranžman propao.

„Očekivalo se da će radnici stranci da plaćaju porez samo deset posto, što država nije dozvolila, pa su odustali jer im se ne isplati da plaćaju pun iznos. A trebalo je da im plata bude 500 evra , uz plaćena dva obroka i smeštaj od 100 evra. U tom slučaju bi ovi radnici bili jeftiniji od naših“, kazao je Milić.

Napomenuo je da je normalno što ovdašnji varioci odlaze u inostranstvo da rade za osam evra po satu, dok se u Srbiji taj rad plaća dva evra po satu.

Izvor: Beta

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Automobilska industrija Fijat maroko Nepal Zapošljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Termoelektrana Nikola Tesla

Ekologija

23.септембар 2025. Dr Dejan Molnar / Klima 101

Srbija proizvodi „najprljaviju“ struju u Evropi: Ugalj i dalje stub energetike

Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi

Privreda

23.септембар 2025. K. S.

Nova ekonomija: Novi milionski posao za Milenijum tim i Šapićevog saradnika

Još jedan veliki posao za Milenijum tim, ovog puta u saradnji sa firmom bliskog saradnika Aleksandra Šapića, otkriva Nova ekonomija

Fabrika Gruner u Vlasotincu: Oko 70 radnika ostaje bez posla

Ekonomija

23.септембар 2025. T. S.

Otkazi u fabrici „Gruner“: Poraz biznis modela jeftine radne snage

Obećanja o stotinama novih radnih mesta u nemačkoj fabrici „Gruner“ u Vlasotincu pretvorila su se u talase otkaza. Ovo nije prvi put da „Gruner“ otpušta radnike, a nije ni jedini koji to čini. Zašto se ovo dešava

Nalaz DRI

23.септембар 2025. I.M.

Dašić: 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, naručilac SNS

Državna revizorska institucija utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, dok ga je vodio Goran Vesić, izdvojilo 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, tvrdi građevinski inženjer Danijel Dašić.

Divlja gradnja

22.септембар 2025. Marija L. Janković

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure