Generalni sekretar Međunarodnog biroa za izložbe Dimitri Kerkezes izjavio je za RTS da „Ekspo nije projekat za jednog čoveka, jednu određenu grupu ili jednu političku stranku, već za celu naciju”.
U emisiji „Oko magazin“ je ocenio da nije važno sa kojeg dela političkog spektra dolazite, Ekspo mora biti projekat za sve u Srbiji i sve u regionu.
„Verujem da je, možda zbog nekih drugih dešavanja, Ekspo uvučen u političke sukobe, ali ovo je projekat koji predstavlja budućnost Srbije i celog regiona” smatra Kerkezes.
Dalje kaže da posle samo sedam ili osam meseci od trenutka kada je Ekspo zvanično potvrđen „mi smo već blizu 100 zemalja, ako ne i tačno 100, koje su potvrdile svoje učešće”.
Politička kriza i izložba Ekspo
Upitan da li postoji šansa da Ekspo bude otkazan zbog političke nestabilnosti U Srbiji, on je odgovorio da ne misli da postoji bilo kakav rizik i objašnjava:
„Da bi Međunarodni biro za izložbe povukao priznanje, morao bi da postoji zaista kritičan problem unutar Ekspa, a danas to uopšte ne vidimo”.
Opozicioni poziv Međunarodnom birou
Opozicija je ranije na inicijativu Narodnog pokreta Srbije uputila pismo Međunarodnom birou za izložbe, kao kredibilnoj i etabliranoj međunarodnog organizaciji, u kome traže da se otkaže specijalizovana izložba Ekspo u Beogradu.
Predstavnici parlamentarne opozicije tada su istakli da bi kvalitetna i nekorumpirana realizacija specijalizovane izložbe, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe i međunarodnim konvencijama, bila dobra za Srbiju, ali da su zabrinuti činjenicom da aktuelna vlast želi da zloupotrebi izložbu za korupciju i izvođenje projekata mimo međunarodnih konvencija i domaćih zakona i procedura, što bi direktno naštetilo i ugledu zemlje i njenim građanima, kao i ugledu Međunarodnog biroa za izložbe.
Biće dovoljno para
Kada je reč o troškovima Ekspa, Kerkezes je saopštio da oni iznose 1,2 do 1,3 milijarde evra, napominjući da su u to uključeni troškovi infrastrukture, što znači pruga, puteva, auto-puteva koje treba izgraditi, celokupne infrastrukture oko samog projekta.
On predviđa da bi Ekspo makar trebalo da pokrije troškove, uveren da po tom pitanju „možemo biti mirni”.
Kerkezes naglašava da njemu „nikada nije bilo predočeno, niti je video da je Vlada Srbije predstavila budžet od 18 milijardi evra za ovaj događaj”.
„Imali smo uvid u ono što je predstavljeno Izvršnom komitetu i našoj Generalnoj skupštini, a to je u rasponu od 1 do 1,3 milijarde evra – i to nam ima smisla”, kaže i dodaje:
„Nećemo prihvatiti investiciju od 18 milijardi kao deo Ekspa, jer to nema nikakve veze sa samim događajem. Ali, nadam se da je to deo šireg podsticaja za razvoj zemlje“.
„Mi znamo šta je Ekspov budžet. Nećemo se mešati u to šta još vlast hoće da uradi“, naglasio je on i predočio da stadion nije direktno povezan sa Ekspom.
Ućutkivanje građana
Kako je „Vreme“ ranije pisalo javna rasprava za urbanististički projekat Ekspo dva puta je odlagana jer se čekalo da stupi na snagu izmene zakona, konstatuje kolektiv Ministarstvo prostora.
U Službenom glasniku je objavljena izmena Pravilnika o postupku izrade planova, prema kojoj se javne rasprave, odnosno javne sednice, mogu održavati elektronski – i to baš u slučajevima kada postoji velika zainteresovanost javnosti. Kao što je, na primer, za Ekspo ili Beograd na vodi.
„U izuzetnim slučajevima, kada postoji velika zainteresovanost javnosti za učešće na javnoj sednici komisije, javna sednica komisije se može održati elektronski“, piše u „Službenom glasniku“ 46/2025.
Do sada, javne sednice (rasprave) bile su retka i dragocena prilika da građani direktno iznesu mišljenje o nekom urbanističkom projektu i brane javni interes. One su bile prostor sukoba stavova – između građana koji brane zelenilo, javni prostor i vodu i Grada koji bespogovorno te resurse stavlja na raspolaganje investitorima.
Izvor: RTS/Vreme/FoNet