
Inflacija
Udar na standard: Voće je u odnosu na 2024. poskupelo za 31,6 odsto
Najsvežiji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cene hrane u Srbiji dramatično povećane u odnosu na prošlu godinu što pospešuje inflaciju
U pokušaju da podstakne posustalu ekonomiju evrozone, Evropska centralna banka u četvrtak je smanjila referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena. Inflacija, koja je godinama bila ključna pretnja, sada prvi put pada ispod ciljanog nivoa, dok trgovinske tenzije i najave carinskih mera iz SAD dodatno komplikuju privredni oporavak
Evropska centralna banka (ECB) najavila je smanjenje kamatne stope za 25 baznih poena i istovremeno snizila svoje inflacione prognoze, usled jačeg evra i nižih troškova energije, prenose svetske agencije.
Ova odluka spušta kamatu na depozitne olakšice na 2 odsto, što je znatno niže od vrhunca od 4 odsto sredinom 2023. godine.
„Odluka o snižavanju stope na depozitne olakšice – koja predstavlja glavni instrument Saveta ECB za usmeravanje monetarne politike – zasnovana je na ažuriranoj proceni inflacionih izgleda, dinamike osnovne inflacije i efikasnosti transmisije monetarne politike“, navodi se u saopštenju ECB-a.
Inflacija u evrozoni pala je ispod ciljanog nivoa ECB-a od dva odsto u maju, dostigavši nižih od očekivanih 1,9 odsto, prema preliminarnim podacima objavljenim ranije ove nedelje.
Slab privredni rast u evrozoni
Međutim, privredni rast i dalje je slab, uprkos popuštanju monetarne politike. Najnovija procena pokazuje da je evrozona u prvom kvartalu 2025. godine zabeležila rast od svega 0,3 odsto.
Odluka centralne banke dolazi u trenutku velike neizvesnosti za privredu evrozone, dok se kompanije i donosioci odluka suočavaju s rastućim geopolitičkim tenzijama.
Poseban razlog za zabrinutost jeste politika carina predsednika SAD Donalda Trampa, za koju se očekuje da će imati negativan uticaj na privredni rast. Neke sektorske carine mogle bi posebno pogoditi Evropu, jer pogađaju ključne industrije poput čelika i automobilske proizvodnje.
Uticaj carina na inflaciju je neizvestan i, prema rečima zvaničnika, zavisiće od toga da li će i kako Evropska unija odgovoriti. Osvetničke mere EU su trenutno na čekanju, ali lideri Unije su poručili da su spremni da ih sprovedu ako bude potrebno. Pitanje ostaje i kako će planovi za povećanje troškova odbrane širom Evrope uticati na ekonomiju.
Najsvežiji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cene hrane u Srbiji dramatično povećane u odnosu na prošlu godinu što pospešuje inflaciju
Profesor Aleksandar Živković, član Upravnog odbora Alta banke na čiji će račun tri miliona domaćinstava u Srbiji ubuduće uplaćivati dugovanja za struju, ima direktne veze sa guvernerkom Narodne banke Srbije Jorgovankom Tabaković, otkriva „Vreme“. I to nije sve
Prema novom sistemu račun za struju plaćaćemo EPS-u preko privatne Alta banke u vlasništvu Davora Macure. Tim povodom studenti u blokadi oglasili su se saopštenjem, u kojem poručuju da se radi o „sistemskoj pljački“
Centralna banka Kosova izrazila je MMF-u „duboku zahvalnost zbog priznanja napretka Kosova u smislu finansijske stabilnosti“
Planiranom sečom stabala na Ušću nestaće ogroman park, koji treba da ustupi mesto brojnim građevinama u sklopu izložbe EXPO 2027.
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve