img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berza rada

Dok domaći radnici odlaze – stranci u Srbiji rade bez dozvole

07. avgust 2024, 15:59 S.Z.
Gradilišta česta mesta stradanja radnika Foto: Milovan Milenković News Magazine VREME
Ilustracija
Copied

Skoro 900 stranih državljana zatečeno je prilikim inspekcije na radnom mestu bez dozvole za rad. Prošle godine je stranim licima izdato preko 45000 dozvola za rad, prema podacima Ministarstva za rad i zapošljavanje, dok domaći radnici odlaze u pečalbu

Inspektori rada su tokom prošle godine na poslu zatekli ukupno 7.781 stranog državljanina, od kojih 867 nije imalo dozvolu za rad u Srbiji, a brojni su i oni koji rade bez ugovora ili prijave na obavezno socijalno osiguranje, piše Forbs.

„Među strancima bez dozvole za rad, najviše je bilo – Turaka. Od ukupno 867 zatečenih stranih državljana iz različitih država za koje poslodavci nisu obezbedili radne dozvole, 687 su državljani Turske, 36 su državljani Kine, 26 ih je iz Indije, 24 sa Kube, 22 iz Egipta, 15 iz Uzbekistana“, naveli su iz Inspektorata za rad. Bez odgovarajućih papira zatečeni su i državljani Ukrajine, Nepala, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Tadžikistana, pa i Italije i Poljske. S druge strane, Turci nisu najbrojniji među angažovanim, kontrolisanim, radnicima. Na prvom mestu su građani Kine – 5.952, dok je iz Turske prekontrolisano 1.183 radnika. Sledi Egipat sa 256 radnika, Indija 145, Tadžikistan 40.

„Na radu ‘na crno’, bez zaključenog ugovora o radu ili bez podnete prijave na obavezno socijalno osiguranje, zatečeno je 450 stranaca, od kojih 335 državljana Turske, Kine (26), Egipta (22), Kube (14), Indije (13), Uzbekistana (11) i 10 državljana Turkmenistana“, naveo je Inspektorat za rad. Većinu stranaca – 53 odsto od ukupno 7.781 koliko je zatečeno, angažovale su firme iz inostranstva i upućeni su na rad kod poslodavca registrovanog u Srbiji za koga obavljaju ugovorene poslove.

Preostalih 47 odsto angažovali su poslodavci registrovani u Srbiji. Iz Inspektorata za rad ukazali su i da se pojedinim delatnostima povećava broj radno angažovanih „na crno“ u istim periodima svake godine, što je naročito karakteristično za ugostiteljstvo i građevinarstvo.

Broj stranih radnika vrtoglavo raste

Puna primena izmena Zakona o zapošljavanju stranaca je počela 1. februara.

Prema podacima Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost, od početka primene Zakona o zapošljavanju stranaca u novembru 2014. godine, broj izdatih dozvola za rad kretao se oko 6-12 hiljada, sve do 2020. godine kada se udvostručio na 23.000.

Intenzivan rast je nastavljen tako da je prošle godine, prema podacima Ministarstva za rad i zapošljavanje, do 8. decembra stranim licima izdato 48.846 dozvola za rad.

Država ne ulaže u domaću radnu snagu

Trend zapošljavanja starnih radnika ide pod ruku sa odlaskom domaćih.

Prošlog avgusta načinjene su izmene i dopune Zakona o zapoljšavanju stranaca, kojim je umnogome pojednostavljena i olakšana procedura zapošljavanja stranaca. Ključna novina tog zakona je uvođenje jedinstvene radno-boravišne dozvole i potpuna digitalizacija tog postupka.

Stručnjaci su tada upozorili da se Srbija očigledno strateški opredeljuje za uvoz jeftine radne snage, umesto za poboljšanje radnih prava svojih građana.

„Ovo samo pokazuje koliko je država nezainteresovana da ulaže u domaću radnu snagu kako ne bi postojao konstantni i veliki odliv radne snage u Evropsku Uniju i druge države”, rekao je tada Mario Reljanović, iz Instituta za uporedno pravo.

Traženi i inženjeri i zanatlije

Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Sajt Forbes Srbija ocenio je da će namena tog spiska biti „gašenje požara” i podseća da Zakon o zapošljavanju stranaca predviđa „potrebu za otkrivanjem poslova koje nema više ko da obavlja.”

Tim zakonom predviđeno je da strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije neće morati da prolaze test tržišta rada i čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje.

Na listi poslova koji će i u 2024. biti najtraženiji su stručnjaci iz IT sektora, mašinski i elektroinženjeri, kao i zanatlije, vozači i prodavci.

Prisutan je izražen deficit zanatlija svih profila, počev od oblasti građevinarstva do ugostiteljstva.

Izvor: Fonet

Tagovi:

Dozvole za rad Radnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure