img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Za 20 godina Beograd izgubio 10 odsto zelenila

26. август 2025, 16:58 B. B.
Foto: Wikipedija
Bajfordova ili Banjička šuma, jedna od preostalih zelenih oaza u Beogradu
Copied

Najugroženije su zone sa malo zelenih površina i velikim procentom betona i asfalta, poput Novog Beograda, Terazija, Slavije i delova Palilule

U protekle dve decenije Beograd je izgubio oko 10 odsto zelenila, a profesor Šumarskog fakulteta Nenad Stavretović ističe da treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja, ali da ni 300 novih mladih stabala ne mogu zameniti jedno staro od 30 do 100 godina.

Stavretović ukazuje da se Beograd širi i da određeni statistički podaci koji pokazuju određene procente u ranijem periodu i sada, ne mogu da se direktno upoređuju.

„Ako uzmete u obzir nekadašnje šume Beograda, na primer Košutnjak je 1892. godine bio privatno vlasništvo. Onda je ova šuma postala lovište za bogatije ljude i kneževe. Zato je i dobila ime Košutnjak po košutama. Pre 130 godina tu je bilo i drugih divljih životinja i ptica“, rekao je Stavretović za RTS.

Poslednji put, navodi profesor, pre desetak godina je video krdo srna u Makišu, napojile bi se vodom između Železnika i Ostružnice i otišle dalje u šumu.

Cilj za 2030. godinu

Cilj Sekretarijata za zaštitu životne sredine je da do 2030. godine, Beograd bude 20 odsto pod šumama.

„Volim dobre planove i želim da verujem u njih, ali sam skeptičan. Imam godina i iskustva u praksi. Imali smo slične ciljeve i 2010. godine da postignemo tu šumovitost Beograda i da postignemo povećanje broja metara zelenih površina u samom gradu. Od 2010. godine do danas i jedno i drugo se smanjuje“, navodi Stavretović.

Ozelenjavanje nije prosta matematika

On kaže da zeleni krovovi mogu da pomognu, ali u manjoj meri.

„Često smo imali, nažalost lošu, demagogiju ′Zasadiću 30 stabala, a poseći ću jedno veliko′. To ne može da se meri. Jedno drvo koje je 30 ili 100 godina staro, ne mogu zameniti ni 300 novih mladih stabala. Naravno treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja. Danas su tu i prostorni planovi, pogotovo u Beogradu, gde svi treba da imaju malo više obzira prema oblasti šumarstva i prema oblasti ozelenjavanja gradova“, ističe Stavretović.

I ovog leta, bili smo svedoci tropskih temperatura koje su bile preko 35 stepeni Celzijusa.

„Šuma živi, šuma diše, šuma proizvodi kiseonik. U jednoj ulici sa drvoredom znatno je manja temperatura. Imate mnogo slika na internetu gde možete da nađete Terazije i centralni deo grada. Travnjaci nekoliko stepeni smanjuju temperaturu. Drveće smanjuje desetak stepeni temperaturu. To je neki osećaj koji svi mi imamo“, kaže Stavretović.

Rešenje sadnja autohtonih stabala

Najugroženije su zone sa malo zelenih površina i velikim procentom betona i asfalta, poput Novog Beograda, Terazija, Slavije i delova Palilule.

Kako je „Vreme“ ranije pisalo, rešenja su sadnja autohtonih stabala na svim javnim površinama, obavezni zeleni krovovi i zidovi za nove objekte, povezivanje postojećih zelenih površina u funkcionalne „zelene koridore“, kao i transformacija zaparloženih parcela i parkinga u male javne parkove.

Beogadu nedostaju i jasna urbanistička pravila, zabrana betoniranja školskih dvorišta i igrališta, propisivanje minimalnog procenta zelenih površina po urbanim zonama i podsticanje korišćenja reflektujućih materijala u gradnji.

Organizacija Beograd u pokretu upozorila je nedavno da je neophodno uključiti građane u donošenje odluka, kroz mape toplotnih zona, participativno planiranje sadnje drveća i subvencionisanje lokalnih inicijativa za ozelenjavanje krovova i dvorišta.

Višestruka korist

Jedno drvo proizvede skoro 260 kilograma kiseonika svake godine, a dva zrela stabla mogu da obezbede dovoljno kiseonika za četvoročlanu porodicu.

Kako je „Vreme“ ranije pisalo, prema podacima Javnog komunalnog preduzeća „Zelenilo – Beograd”, oni održavaju 3.000 hektara javnih zelenih površina.

Kako je tada objasnio docent Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ivan Simić, zelene površine donose višestruku korist gradovima, stanovništvu i ukupnom urbanom ekosistemu.

Simić je ukazao da je ispravnije govoriti o zelenim prostorima umesto površinama, te da su urbane šume i parkovi mesto gde ljudi zadovoljavaju urođenu potrebu za kontaktom sa prirodom.

Uz zelene površine i kvadrat je skuplji

Prilikom izgradnje urbanističkih planova, najčešća je praksa da se ispoštuje potreba za minimalnim procentom zelenila na parceli, koji je zadat Planom generalne regulacije.

„Za najrasprostranjenije namene, poput stanovanja i mešovitih gradskih centara, procenat slobodnih i zelenih površina iznosi najčešće između 30 i 40 procenata. Međutim, važno je naglasiti da broj zelenih površina u direktnom kontaktu sa tlom retko prelazi 10 do 15 procenata. Ove zelene površine su izuzetno važne budući da imaju veću moć apsorpcije vode u slučaju obimnih padavina i podržavaju raznovrsne ekosisteme u odnosu na zelenilo koje raste u malom, ograničenom prostoru, poput žardinjere“, izjavila je ranije za „Vreme“ Olga Andrić, jedna od članica kolektiva Ministarstvo prostora.

Tagovi:

Beograd Drveće Ekologija Ozelenjavanje gradova
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

SPC

11.октобар 2025. A. I.

„Kaznena ekspedicija“ protiv mitropolita Justina: Da li su moguće litije u Kraljevu?

Mitropoliti žički Justin podržao je studente. Zato je vrh SPC-a pokrenuo protiv njega „kaznenu ekspediciju“. U Kraljevu se pominju litije kao vid podrške Justinu

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure