Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj
Većinu desničarski orijentisanih administratora koji su kontrolisali Vikipediju na srpskom jeziku, o čemu je Vreme objavilo istraživanje 2024. godine, 30. marta za stalno banovala Zadužbina Vikimedija sa sedištem u San Francisku. To su nalozi pod imenom Sadko, CarRadovan i MareBG. Prva dva naloga su, pored administratorskih, imala i birokratska ovlašćenja koja uključuju veću kontrolu, dok je MareBg imao administratorska ovlašćenja koja podrazumevaju mogućnost blokiranja, zabranu uređivanja određenih Vikipedijinih članaka, brisanje članaka, kao i korišćenje drugih alata.
„To znači da oni više neće moći da pristupaju Vikipediji (i drugim Vikimedijinim projektima) preko svojih standardnih, etabliranih naloga”, kaže za „Vreme“ Filip Maljković, predsednik organizacije Vikimedija Srbije.
Prethodno je Sadko već bio blokiran za stalno sa srpsko-hrvatskog projekta Vikipedije, kao i sa privremeno sa engleske Vikipedije, za pojedine oblasti.
Na zvaničnom sajtu Zadužbine Vikimedija navodi se da proces globalnog banovanja predstavlja izolovane slučajeve sa ciljem zaštite članova Vikipedije, kao i sprečavanja vidova ponašanja koji ometaju dijalog.
„Globalni ban Zadužbine Vikimedija se smatra poslednjom opcijom i primenjuju se nakon prijema žalbe, istrage, opsežnog razmatranja i izričitog odobrenja članova Zadužbine Vikimedija”, navode dalje na sajtu.
Maljković dodaje da je Zadužbina Vikimedija reagovala na osnovu prijava, obavila analizu, te zaključila da je to „najbolje rešenje za navodna kršenja pravila”. Dodaje i da se ovaj način blokiranja korisnika retko primenjuje i da je namenjen za težu povredu pravila.
Kako je došlo do globalnog bana pomenutih administratora – Maljković kaže da nema informacija o tome.
„Sva je prilika da su dotični korisnici prijavljeni zbog određenih aktivnosti, samo ostaje nejasno ko ih je kada prijavio i za koje tačno aktivnosti”, on ističe.
Primera radi, hrvatska Vikipedija je više od deset godina bila izložena istorijskom revizionizmu vezanom za ustaški pokret, te je Zadužbina Vikimedija unajmila spoljnog eksperta da sačini izveštaj o tome, a koji je objavljen 2021. godine. Rezultat je bio banovanje korisnika Hrvatske Vikipedije koji su u tome učestvovali.
Oporavak srpske Vikipedije
Srpska Vikipedija je 24. na svetu po broju članaka, a najveća u našem regionu. Trenutno na srpskoj Vikipediji ima 11 administratora, od kojih su dvojica i birokrate – Kizule i Ranko Nikolić. „Vreme“ je u pomenutom istraživanju iz 2024. zapazilo obojicu. Ranko Nikolić na stranici svog Vikipedija profila naziva sebe srpskim nacionalistom i aktivan je u uređivanju članka o Ratku Mladiću, koji je zaključao za uređivanje široj Vikipedija zajednici, a Kizule je blokiran na engleskoj Vikipediji zbog lažnog predstavljanja i plaćenog uređivanja.
Nijedan od njih dvojice nije dobio globalni ban, ali je Ranko Nikolić dobio upozorenje Zadužbine Vikimedija, saznaje „Vreme“.
Izvor „Vremena“, dobro upoznat sa slučajem, a čiji je identitet sakriven, navodi da je ovo „ogroman uspeh za slobodu znanja i mišljenja.”
„Drago mi je da je Zadužbina Vikimedija prepoznala da je njihov projekat na srpskom postao nešto što nije cilj Vikipedije – da se širi radikalizam. Potrebno je još dosta rada kako bi se naneta šteta popravila, ali nadam se da ćemo vremenom uspeti da rehabilitujemo projekat”, objašnjava.
Iako je uticaj navedenih korisnika bio veliki, on smatra da je ovo vetar u leđa „nama koji ovaj projekat volimo i koji verujemo u njegovu misiju, slobodan pristup znanju svima, bez cenzure”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet
Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju
Policija je u utorak, 31. marta, upala u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu. Šta je sve tamo pronašla, prema podacima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!