img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

„Medicinske pustinje“ i manjak pedijatara u Srbiji: Planskog rešenja ni od korova

23. mart 2026, 13:17 Bojan Bednar
Foto: Freepik/gpointstudio
Ilustracija
Copied

U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije

Manjak pedijatara u državnim zdravstvenim ustanovama Srbiji nije problem, već „savršena oluja“, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije.  Uzrok tome je smanjen broj specijalista za ovu oblast medicine, povećano opterećenje, odlazak kadrova i starost lekara.

Koliko je situacija loša govori i poređenje sa Evropskom unijom gde jedan pedijatar dolazi na od 600 do 1000 dece, dok u Srbiji  na 1700 dece ide jedana pedijatar, s tim što su neravnomerno raspoređeni.

Primer koji ilustruje takvu situaciju je Titel, koji je nekada imao i svoje porodilište, a sada, prema navodima žitelja tog mesta, nema ni jednog pedijatra. Roditelji se žale da na teritoriji opštine mesecima nema stalno dostupnog lekara za decu, pa su redovni pregledi i obavezna imunizacija preseljeni u druge gradove.

Problem star dvadesetak godina

Konstantinidis kaže da prema njegovoj proceni, za koju veruje da je približno tačna, u Srbiji ima oko 1500 pedijatara, a da je potrebno između 1900 i 2000.

„Nije stvar samo u broju, već i u raspoređenosti, ali i u tome što problem nije od juče i nezavisan je od političke elite. Problem je počeo da se pojavljuje pre 15, 20 godina“.

Foto: Udruženje pedijatara Srbije
Prof. dr Georgios Konstantinidis

Pedijatri su zvanično na nadolazeći problem upozorili 2010. godine, u vreme dok je on bio predsednik Upravnog odbora Komora zdravstvenih ustanova Srbije, jer već tada nije bilo dovoljno kadrova.

„Ljudi se uglavnom rukovode brojkama. Tada je naizgled bilo dovoljno pedijatara, čak i više od 2000, ali su maltene svi bili stariji od 55 godina“, kaže Konstantinidis.

Ukazuje i da su problematični i postojeći normativi po kojima je potreban jedan pedijatar na 850 predškolske dece i jedan pedijatar na 1600 školske dece.

„Ti normativi su zastareli i trebalo bi da se menjaju, ali mislim da ne zadovoljavamo čak ni te normative, a tu je i neravnomerna raspoređenost pedijatara. Godišnje je, bar do skoro, odlazilo 500, 600 lekara, a postojao je prekid specijalizacije od 2004. do 2014. godine, što je ogromna rupa u generacijama specijalista“, kaže Konstantinidis.

Pedijatri hrle u privatnu praksu

Ističe da su pedijatriji, u odnosu na druge grane medicine, imaju relativno niža primanja, jer je pedijatrija do skoro bila isključivo vezana za državnu službu.

„Tu je i deo odgovora zašto u velikim gradovima nema dovoljno pedijatara. Standard je porastao, pa ljudi mogu da plate pedijatriske preglede u privatnim klinikama. Ti pregledi su relativno jeftini, i uglavnom se sve završava pregledom i prepisivanjem leka, odnosno nema komplikovanih i skupih dijagnostičkih procedura, što veliki broj građana može sebi da priušti. Zato mnogo pedijatara odlazi isključivo u privatnu praksu. Imam utisak da se privatna praksa ne razvija tako da se integriše u potpunosti u sistem zdarvstene zaštite, nego se delom pravi paralelni sistem“, kaže Konstantinidis.

Napominje i da pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trpe ogromno fizičko opterećenje. Kao primer navodi periode epidemija kada pedijatri imaju između 50 i 70 pacijenata dnevno.

„Zbog takvog opterećenja je ogromna mogućnost da se napravi greška, a onda, moram da kažem – novinari to jedva dočekaju. Kad lekar pogreši onda se svi raduju, Bože me prosti. Medicinsko-pravni rizik kod pedijatara je jednak kao kod akušera, ali mogo veći nego kod svih drugih medicinskih specijalnosti“, ukazuje Konstantinidis.

Objašnjava i da pedijatar nije više ono što je bio.

„Kada su pravljeni oni zastareli normativi, posao pedijatra je bio, kao što bi rekli stomatolizi: ‘sedi, zini, pljuni, ustani’, sve se završavalo na pregledu, eventualno na krvnoj slici. Danas, paradoksalno, imamo manje dece, ali su medicina i pedijatrija postali komplikovaniji i zahtevaju niz dijagnostičkih procedura, što je objektivno potrebno, a ima i više zahteva roditelja, jer sve to zajedno dovodi do boljeg kvaliteta zdravstvene zaštite. Dakle, iako ima značajno manje dece, broj pregleda po detetu se povećao“, kaže Konstantinidis.

„Medicinske pustinje“

Kao poseban problem navodi i što u Srbiji ne postoji strateški medicinski dokument koji bi pokazao šta se želi i u kom pravcu bi zdravstvo i zdravstvena zaštita trebalo da idu.

Poslednji takav dokument je, prema njegovim saznanjima, sačinjen sredinom osamdesetih godina prošlog veka, a na osnovu takvog dokumenta bi trebalo da bude napravljen Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u kome bi se onda našlo mesto za pedijatriju.

„Država bi mogla da stimuliše pedijatre kroz povećanje plata. Finansijskih stimulacija se ne bi trebalo stideti, to je svugde legitimno, pa bi trebalo da bude i u medicini, odnosno u pedijatriji. Razmišljao bih o bonusu za rad u kritičnim regionima, na primer na jugu i istoku Srbije, u ruralnim sredinama, u takozvanim ‘medicinskim pustinjama’. Trebalo bi definisati i godišnju kvotu specijalizacija. Mladi ljudi u načelu žele specijalizaciju, pa ukoliko ne mogu baš da odu na specijalizaciju koju žele, možda će odabrati pedijatriju. Trebalo bi uvesti i subvencije i stipendije za one koji ostaju u zemlji nakon završetka specijalizacije, posebno u ruralnim predelima, kao ni stambene i transportne podsticaje za lekare. Sve to trebalo bi raditi istovremeno i na duže vreme“, zaključuje Konstantinidis.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Deca Zdravstvo Pedijatrija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Novo hapšenje u Novom Sadu

PIO fond

22.novembar 2026. A.P.

Uhapšeni direktor PIO fonda i funkcioner Opštine Bač: Zapošljavali ljude koji su radili za SNS

Uhapšeni direktor filijale PIO fonda u Bačkoj Palanci i funkcioner Opštinske uprave Bač zbog sumnje da su omogućili osobi da prima platu iz javnih sredstava, iako je umesto na radnom mestu bila angažovana u prostorijama SNS-a

Miroslav Talijan

Vojska Srbije

22.novembar 2026. A.P.

Kako i zašto je penzionisani general Miroslav Talijan postao čuvar Pinka

General Miroslav Talijan preuzeo je funkciju potpredsednika sektora bezbednosti Pink Media Group. Željko Mitrović najavio je i osnivanje Akademije za bezbednost

Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest u Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure