

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Građani Srbije koji čekaju novi organ ubuduće bi mogli da dobiju priliku da na transplantaciju putuju u Belorusiju o trošku države
Ako se obistini najava ministra zdravlja Zlatibora Lončara oko 1.800 pacijenata u Srbiji koji čekaju novi organ uskoro bi o trošku države mogli put Belorusije na transplantaciju.
Srbija i Belorusija dogovorile su saradnju u oblasti transplantacija organa, izjavio je ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar, koji boravi u poseti toj zemlji.
„S tim u vezi dogovoreno je da će naši građani moći da računaju na transplantacije organa u Belorusiji o trošku naše države i da će u najskorijem roku biti formirani stručni timovi i s jedne i s druge strane koji će tesno sarađivati kako bi ova saradnja bila što bolja i efikasnija”, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Pravni i zakonski okvir za ovu vrstu saradnje obezbediće Memorandum o razumevanju, koji su ministri zdravlja Srbije i Belorusije potpisala u Minsku, dodaje se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Liste čekanja u Srbiji
Dodali su da Belorusija u toj oblasti „ostvaruje zavidne rezultate”, dok u Srbiji, i pored značajnog povećanja broja donora ove godine, i dalje postoji lista čekanja.
Prema ranije objavljen podacima za ovu godinu, na listi čekanja za transplantaciju organa u Srbiji trenutno se nalazi oko 1.800 pacijenata.
Neki od pacijanata i sada o sopstvenom trošku odlaze u Belorusiju na transplantaciju, a kako je ranije za „Vreme” rekla Ivana Jović iz udruženja „Donorstvo je herojstvo” koja je pre nekoliko godina transplantirana upravo u Minsku, transplantacija i sva procedura koštaju oko 100.000 evra.
Po bubreg u Belorusiju išao je nedavno i proslavljeni košarkaški trener Duško Vujošević.
Koliko se transplantacija radi u Srbiji?
Prema podacima Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja, u periodu od 1. januara 2025. godine zaključno sa poslednjim avgustovskim danom, u Srbiji je odrađeno 45 kadaveričnih transplantacija organa, kao i 28 transplantacija rožnjača.
Transplantirano je 12 srca, devet jetri i 24 bubraga.
Realizovano je 15 donora, a istovremeno, 13 porodica odbilo je da odobri saglasnost za transplantaciju organa preminulih članova porodice.
Broj transplantacija do kraja avgusta ove godine nadmašio je broj urađen tokom 2024, kada je realizovano devet donora i obavljeno 30 kadaveričnih transplantacija organa, a osim toga transplantirano je i 14 rožnjača.
Crna Gora: Pet transplantacija bubrega godišnje o trošku države
Dok Srbija pregovara o odlasku pacijenata na transplantaciju o trošku države, Crna Gora već sprovodi ovaj program.
U Minsku je početkom avgusta 2024. godine obavljena prva transplantacija bubrega crnogorskom državljaninu o trošku države.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prošle godine je sa nadležnim insitutcijama u Belorusiji potpisao ugovor prema kome pokriva troškove za transplantacije bubrega za pet pacijenata godišnje.


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve