img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta kažu učenici

Istraživanje: Klimatske promene nedovoljno zastupljene u školama u Srbiji

28. maj 2024, 12:11 I.M. / Klima 101 / dr Igor lešćešen
Foto. Tanjug / Rade Prelić
Copied

Istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Novom Sadu otkriva značajne izazove i perspektive u prenošenju znanja o ovoj globalnoj pretnji na najmlađe naraštaje u našoj zemlji

Razumevanje uzroka klimatskih promena, kao i njihovih posledica i potencijalnih rešenja od suštinskog je značaja za našu planetu. Upravo iz tog razloga, Konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama posebno je istakla ključnu ulogu školskog obrazovanja u formulisanju snažnog globalnog odgovora na klimatske promene, piše portal „Klima 101„.

U tom kontekstu, imperativno je analizirati ulogu obrazovanja o klimatskim promenama u osnovnim školama, jer postavlja temelje klimatske pismenosti budućih generacija i njihovog aktivnog učešća u ublažavanju i borbi protiv ovog globalnog izazova.

Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Novom Sadu otkriva značajne izazove i perspektive u prenošenju znanja o ovoj globalnoj pretnji na najmlađe naraštaje u našoj zemlji.

Istraživanje je bilo sprovedeno u Vojvodini, sa ukupno 632 ispitanika – dece od petog do osmog razreda osnovne škole, od čega je oko dve trećine učenica i učenika bilo iz urbanih, a trećina iz ruralnih sredina. Pored anketnog istraživanja, sprovedena je i detaljna analiza obrazovnih programa u osnovnim školama u Srbiji.

Nastavni plan propisuje samo dve lekcije o klimatskim promenama tokom celokupnog osnovnog obrazovanja

Iako se može pretpostaviti da bi geografija, kao predmet, bila idealna platforma za edukaciju o klimatskim promenama, istraživanje pokazuje da to nije slučaj.

Naime, na osnovu nastavnog plana koji izdaje Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije, samo jedna od ukupno 134 lekcije od 5. do 8. razreda osnovne škole posvećena je klimatskim promenama i njihovim posledicama: lekcija „Čovek i klima” u petom razredu osnovne škole.

Pošto autori i izdavači udžbenika ne odstupaju previše od propisanih planova, stanje je isto u svim analiziranim udžbenicima pet različitih izdavača.

U nastavnim planovima za osnovnu školu, klimatske promene se pominju samo u još jednoj lekciji u okviru nastave biologije u osmom razredu. Sa ovako malim brojem planiranih lekcija, propušta se dragocena prilika za oblikovanje svesti kod najmlađih o ozbiljnosti ove pretnje po našu planetu.

Takođe, sprovedena studija o klimatskoj pismenosti učenika donosi neke neprijatne rezultate. Iako je većina učenika čula za klimatske promene, zabrinjavajuće je saznanje da više od polovine ispitanika smatra da su one prirodni ciklusi klime naše planete. Ova činjenica ukazuje na potrebu za efikasnijim prenosom naučnih saznanja i razumevanjem uzroka i posledica koje klimatske promene nose sa sobom.

Rezultati studije kažu da, kada su u pitanju klimatske promene, interesovanje učenika prevazilazi dostupno gradivo i programe

Najznačajniji izvori informacija o klimi za učenike su nastavnici u školama, televizija i internet, pokazuje istraživanje.

Ipak, značajan broj učenika (oko 35%) izjavio je da su nastavnici glavni izvor informacija, ističući njihovu ulogu u podizanju svesti o klimatskim promenama. Tu postoji prilika za integraciju kvalitetnih informacija u različite medije, kako bi se stvorila sveobuhvatna slika o klimatskim promenama. Takav holistički pristup bi mogao da ima najviše potencijala da se mladi oblikuju u informisane građane, koji su svesni izazova pred kojima se nalazi naša planeta.

Kada su u pitanju svest i stavovi učenika, istraživanje otkriva da većina učenika veruje da će klimatske promene imati značajan uticaj na ljudsku civilizaciju. Apsolutna većina (74%) učenika izrazila je želju za dubljim razumevanjem ove ključne teme. Stvaranje znatiželjnih umova koji žele razumeti, analizirati i rešavati probleme povezane s klimatskim promenama treba da bude jedna od ključnih tačaka u obrazovanju i vaspitanju budućih generacija.

Posebno je značajna činjenica da je veliki broj učesnika upoznat sa najvažnijim posledicama klimatskih promena, kao što su poplave, suše, povećanje temperatura, požari u šumama i rast nivoa mora.

Takođe, rezultati otkrivaju značajnu svest i o drugim posledicama, uključujući opadanje nivoa vode u rekama, topljenje glečera i promene u obrascima padavina. Međutim, važno je napomenuti da je povećanje kiselosti okeana (acidifikacija) prepoznata od strane manjeg broja učenika kao posledica klimatskih promena.

Generalno, ovi rezultati ističu važnost sveobuhvatnog obrazovanja o klimi kako bi se osiguralo da učenici budu dobro informisani o celokupnom spektru posledica klimatskih promena, uključujući one koje možda nisu tako široko poznate.

Podaci otkrivaju i još jedan značajan konsenzus, gde preko 80% ispitanika smatra da mladi treba aktivno da se uključe u rešavanje klimatskih promena. Ovaj podatak oslikava opšteprihvaćeno shvatanje da mladi imaju značajan interes u budućem uticaju klimatskih promena na njihov život.

Foto: Fonet / Boris Drenča
Sve veće vrućine posledica klimatskih promena

Preporuka istraživača je veća integracija klimatskih promena u nastavni plan, kroz raznolike izvore informacija

U krajnjoj liniji, istraživanje postavlja nekoliko ključnih koraka za unapređenje obrazovanja o klimatskim promenama u osnovnim školama.

Prvi korak je integrisanje klimatskih tema u nastavni plan, čime se osigurava da svaki učenik ima priliku stvarati svest o ovoj važnoj temi. Obavezna obuka nastavnika postaje ključna kako bi oni mogli uspešno prenositi ovo znanje i razvijati svest kod učenika.

Aktivno uključivanje roditelja takođe je od suštinskog značaja. Roditelji su prvi i najvažniji učitelji, a podrška od kuće igra ključnu ulogu u formiranju stavova i vrednosti dece. Praćenje i usmeravanje roditelja u smislu klimatskog obrazovanja može stvoriti sinergiju između obrazovnih ustanova i doma.

Pružanje raznolikih izvora informacija je treći ključni korak. Raznolikost u pristupu omogućava da se svaki učenik poveže s temom na ličnom nivou. Putem nastave u školama, multimedijalnih sadržaja, interaktivnih predavanja i terenskih poseta, učenici mogu dublje razumeti uticaj klimatskih promena na njihovo okruženje.

Drugim rečima, klimatsko obrazovanje u osnovnim školama u Srbiji zahteva holistički pristup.

Nastavnici, roditelji i učenici zajednički treba da rade kako bi stvorili svesnu i odgovornu generaciju koja će se suočiti s izazovima klimatskih promena. Integrisanje ove teme u obrazovne programe ne samo da pruža znanje o ekologiji, već gradi temelje za održivu budućnost, u kojoj mladi preuzimaju aktivnu ulogu u zaštiti naše planete.

Tagovi:

Ekologija Klimatske promene Planeta Zemlja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Rotacijsko svetlo policije
19.avgust 2026. B. B.

Niški studenti: Policija povredila studentkinju, pa joj uskratila medicinsku pomoć

Policajci su uhvatili studentkinju s leđa i nasilno je ubacili u vozilo, a kada je zatražila medicinsku pomoć zbog zadobijenih povreda, to joj nije bilo omogućeno, navode studenti

Dinari

Zarada

19.avgust 2026. B. B.

Centаr za politike emancipacije: Minimalac nedovoljan za dostojanstven život

Mala povećanja minimalne zarade se i dalje vezuje za minimalnu potrošačku korpu, umesto za stvarne potrebe radnika i njihovih porodica

Protest podrške redakciji N1

Mediji

19.avgust 2026. Marija L. Janković

Da li novi vlasnici N1 mogu tek tako da promene uređivačku polituku

Ako Alpak kapital želi da promeni program N1 i drugih medija Junajted grupe, on prvo mora da dobije posebnu dozvolu. Da li to znači da ne može tek tako da menja ni uređivačku politiku?

Narkotici

Šverc droge

19.avgust 2026. B. B.

Kako je iz Severne Makedonije u Srbiju prošvercovano osam tona marihuane

Do sada je uhapšeno ukupno 13 osumnjičenih u istrazi Tužilaštva za organizovani  kriminal Severne Makedonije za šverc više tona marihuane iz Severne Makedonije u Srbiju. Na koji način je stizala "vutra" koja je dobri delom skladištena u Konjuhu

Vrućina, leto, žega

Ekstremne temperature

19.avgust 2026. I.C.

Srbija je treća u Evropi po smrtnosti od vrućine: Ko je najugroženiji i kako se zaštiti

Toplotni talasi u Evropi odnose desetine hiljada života, a Srbija je među zemljama sa najvećom stopom smrti od vrućine. Posebno su ugroženi stariji, a istraživanja pokazuju da od vrućine češće umiru žene

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure