Tribina na Pravnom fakultetu

25.мај 2005. Slobodan Kostić

Cena uvreda i pljuvanja

Sami govornici, imenom i prezimenom, najmanje su zaslužni za ekstazu koju je doživela većina konzumenata razgovora o "oslobođenju Srebrenice". Njihova izlaganja bila su samo tribute, posveta glavnim organizatorima srebreničkog pokolja, koji više nisu u prilici da javno izvode svoja dela. Oni koji još ne shvataju šta se događalo u tom gradu 1995, moći će vrlo brzo da se uvere u pravu prirodu zločina

Veče sa Legijom

25.мај 2005. Miloš Vasić

Ministarska zavera

Danas je jasno da su se – protivno zakonu – jedan ministar i jedan direktor tajne službe sreli sa jednim optuženikom za ubistvo premijera i da su izvesno vreme – opet protivzakonito – s njim razgovarali. Ni posle nedelju dana od objavljivanja te informacije i potvrde da je istinita, ministar i direktor nisu imali šta da kažu javnosti Srbije o tome. Toliko o "legalizmu" koalicije na vlasti. Izgleda da je došlo vreme za izvesne kadrovske promene

Privatizacija naftne industrije

25.мај 2005. Sijka Pištolova

Favorit sa istoka

Uticaj Međunarodnog monetarnog fonda i Srpske pravoslavne crkve na poslove NIS-a i način privatizacije javnog preduzeća

Intervju - Božidar Đelić

25.мај 2005. Miša Brkić

Vratiću se u politiku čim zaradim pare

"Moja uloga biće da nekoliko milijardi evra alociram na optimalan način za celu Grupu u zoni od Beča do Vladivostoka. Za mene je profesionalni izazov odgovor na pitanje da li ćemo među sadašnjih 600 i dodatnih hiljadu zaposlenih u Meridijan banci naći bar nekoliko stručnjaka koji će sutra biti šampioni svetskih finansija"

Skupština EBRD-a u Beogradu

25.мај 2005. Dimitrije Boarov

Uspešni bankarski vašar

Bankarska fešta u Beogradu imala je i, davno pripremljenu, poslovnu dimenziju. EBRD i Evropska investiciona banka domaćine su "častili" paketom povoljnih kredita u zbirnom iznosu od oko 250 miliona evra

Prevara, posao najstariji

18.мај 2005. Bojan Pantić

Lep crv na udici

"RADNICI potrebni za rad na naftnim platformama, brodskim kompanijama, farmama i plantažama, informatori i prijave, 200 din+ptt, šaljemo pouzećem. Tel. 06x/xxxxxxx." "POSAO u Grčkoj, kućne pomoćnice, ugostitelji, rad na plantaži, fizički radnici, stan i hrana obezbeđeni..." "MALTA, stalni i sezonski poslovi, brošura bazirana na ličnom iskustvu..."

Beograd, grad domaćin

Veliko spremanje

Od devetog Samita nesvrstanih zemalja 1989. godine do danas, Beograd nije bio domaćin toliko velikog i važnog skupa kao što je godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

Prodaje i preprodaje

18.мај 2005. Tamara Skrozza

Karićevih „pet kila“

Šta je, kako i za koliko para prodao Bogoljub Karić ponovo nije jasno. Jasno je jedino da je to nešto nekako prodao austrijskom konzorcijumu predvođenom biznismenom Martinom Šlafom. Nadležni ministri i dalje tvrde da priča o prodaji Mobtela nije gotova i da su mogući iznenađujući obrti. Oni nešto upućeniji, međutim, kažu da je, posle svega što se dogodilo, izvesno da Telekom Austrije na isti način kao u Bugarskoj dolazi i na srpsko tržište

Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića

18.мај 2005. Miloš Vasić

„Glup pakt sa glupim ljudima“

Do sada najdramatičniji deo suđenja zaverenicima za ubistvo Zorana Đinđića odigrao se ovog utorka: konačno su se – i to rešenjem suda po službenoj dužnosti – suočili Vladimir Beba Popović i Milorad Ulemek Legija. Okolnost na koju su suočeni ubrzo je pala u drugi plan

Ministar, deca i ostali

18.мај 2005. Zoran Majdin

Ima neka tajna veza

Zahtev ordinacije Ecim za priznavanje alternativnog dijagnostičkog i terapijskog metoda stigao je u Ministarstvo zdravlja, gle čuda, otprilike u isto vreme kad i zahtev Ministarstvu prosvete za odobrenje primene tog metoda na školskoj deci. Ministar prosvete je zahtevu udovoljio u obliku podrške, i "presolio" preporukom da se objave rezultati

60 godina od sloma fašizma - jedno sećanje na Oslobođenje

12.мај 2005. Izbor - M. Milošević

Za pobedu, ili „Ljes rubjat, šćepki letjat“

Za svedoka tog vremena biramo neobičnu ličnost: Đorđe Lobačev, Rus, rođen u Skadru 1909, gde mu je otac bio ruski carski vicekonzul; krstio ga vojvoda grahovski i zetski knez Dimitrije Petrović Njegoš; detinjstvo i ranu mladost proveo je u Novom Sadu; diplomirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu; bio ilustrator "Politike", nacrtao je prvog srpskog strip junaka. Od oktobra 1944. do maja 1945. bio je prevodilac u štabu general-lajtanta Vladimira Ivanoviča Ždanova i s Crvenom armijom išao do Beča. Po zakonu iz 1946, izabrao je sovjetsko državljanstvo, a ostao da živi u Beogradu. (Jedan član PK Srbije, možda Pribićević, tada je rekao: "Mislim da onaj koji danas ne bi hteo da postane sovjetski građanin, ne bi mogao da bude ni jugoslovenski građanin.") U vreme Informbiroa prognan u Rumuniju, gde je crtao političku karikaturu u nedeljnom listu Kominforma "Za trajni mir i međunarodnu saradnju". Tek posle Staljinove smrti odlazi u Rusiju, jer ranije nije smeo, živeo je u Sankt Peterburgu, gde je nacrtao prvi sovjetski strip. Povremeno dolazi u Beograd posle 1964, gde je 1997. štampana knjiga njegovih sećanja Kad se Volga ulivala u Savu. Iz te knjige biramo nekoliko detalja – zato što opisuju kako je oslobađan deo grada u kome se nalazi naša redakcija i zato što lapidarno, a plastično i upečatljivo osvetljavaju mešavinu straha i egzaltacije, kovitlac Oslobođenja, kad "seku šumu, a iverje leti"

Istorija, antifašizam i kinematografija

Živjeće ove slike

Malo ko od nas može drugačije da zamisli našu ili svetsku prošlost, pogotovo Drugi svetski rat, mimo slika iz filmova. Te slike i predstave su toliko jake da dolazi do sasvim paradoksalnih obrta: na primer, dovoljno je setiti se ravnogorskih majskih teferiča i videti da u našoj zemlji današnji sledbenici ravnogoraca svoj vizuelni imidž neguju po ugledu na filmove Veljka Bulajića i TV drame Save Mrmka

Istorija i tumačenja

12.мај 2005. Frano Cetinić

Spasavanje redova Putina

Staljin, Gulag – cena koju je najviše platio sam ruski narod – pakt Ribbentrop–Molotov, Katinska šuma, sovjetska okupacija baltičkih država... to, i mnogo čega još drugog, poglavlja su koja ovog 9. maja nisu na dnevnom redu. Na dnevnom redu je nešto sasvim drugo: odavanje počasti za blizu 27 miliona sovjetskih žrtava, vojnika Rajanoviča koji su ostavili svoje kosti na stanicama "križnoga puta", ili "crvenozvjezdanog puta" svejedno, od Volge do Berlina

Most kod Beške

12.мај 2005. Željko Naić

Zevanje pukotine

Popravka se ne sme odlagati, progresija oštećenja je neizbežna, a kolaps konstrukcije bi nastupio trenutno i bez znakova upozorenja

Privatno i javno zdravstvo

12.мај 2005. Milan Dudvarski

Pravo na partnerstvo

Varničenja oko načina na koji će se reorganizovati ovdašnje zdravstvo traju već dugo. Svaki predlog za rešenje tog pitanja izaziva manju ili veću buru, otkrivajući postojanje jakih interesa u čijem sudaru stradaju građani

Iz stručnog ugla

12.мај 2005. Radosav Gojak

Desetine miliona evra razloga

Svaki ponuđač koji na tenderima u Srbiji konkuriše sa stranim radnicima koji rade na crno i dobije posao kao najpovoljniji ponuđač zbog niske cene, nanosi milionsku štetu budžetu Srbije na ime neplaćenih radnih dozvola, poreza i taksi

Intervju - Ambasador Mauricio Masari, šef Misije OEBS-a u SCG

12.мај 2005. Duška Anastasijević

Čekajući nacionalnu strategiju

Borba protiv korupcije dug je proces. Napredak je uočljiv pre svega u oblasti zakonodavstva ali problemi nastaju prilikom primene tih zakona

Nafta, država i privatnici

12.мај 2005. Sijka Pištolova

Još samo dinar, ministre

U narednih godinu dana iz prerađivačkih kapaciteta preseliće se 17,5 miliona dolara državnog novca u privatne džepove – optužuje Vladu Srbije menadžment pančevačke rafinerije. Da li posle ministarske galantnosti možemo očekivati da srpski šeici cisternama zaposednu i državne naftne bušotine

Umiranje Bora

11.мај 2005. Zoran Majdin

Na ivici velike rupe

Ako se u Bor ulazi sa južne strane, putem koji ga povezuje sa Koridorom 10, utisak je da je to grad pravljen po meri čoveka: izrazito je urban, sa dobrom infrastrukturom, širokim ulicama i lepim drvoredima. Utisak je malo drugačiji kad se priđe centru grada nad kojim se uzdižu dva ogromna fabrička dimnjaka kao simboli industrijskog napretka. Zgrade su prekrivene odbojnom patinom, svojstvenom svim industrijskim gradovima. Nekoliko stotina metara od centra prema severu zjapi ogromna rupa prečnika desetak, a duboka skoro pola kilometra, neuklonjiv spomenik stogodišnjoj eksploataciji bakarne rude, napušteni kop koji je bukvalno progutao polovinu starog gradskog jezgra. Obod rupe se i dalje urušava, vukući u provaliju kuće u blizini koje su eksproprisane i stanari raseljeni, ali u njima trenutno žive romske porodice koje boljeg smeštaja nemaju. Pejzažom dominiraju, dokle pogled dopire, žuta boja sumpora, siva jalovina i crna šljaka