

Ličnost godine – Tatjana Lazarević
Ceo život u vanrednom stanju
"Početna pozicija na kojoj je Kossev nastao suštinski se oslanja na strahovit osećaj ugroženosti zajednice. Ovde kriza ne prestaje 30 godina, i to čini moj život. Celo moje odrastanje, a i kasnije, bila je pozicija ugroženosti: kako da stigneš do škole, da vodiš računa kojim jezikom pričaš, da gledaš u koji ćeš kafić da uđeš, i Kossev je nastao opet iz osećaja ugroženosti. I društvene nepravde koju ne podnosim. O nama ovde niko nije brinuo, a živeli smo pod medijskim lažima i propagandom"
Ličnost godine
Tatjana Lazarević
Urednica portala Kossev.info izabrana je za ličnost godine većinom glasova uređivačkog kolegijuma nedeljnika "Vreme". Kriterijum za priznanje je, kao i prethodnih godina, doprinos unapređenju institucija u javnom interesu


Intervju – Marko Šelić Marčelo, pisac i muzičar
Nasilje svuda oko nas
"Treba i u najgorem trenutku podići glavu i reći: ovo je moja zemlja, ja sam častan čovek, sve što sam radio, radio sam za dobro svoje zemlje – i fukara me neće oterati iz nje. Nisam izdajnik zato što volim druge narode i borim se za pomirenje. Domovina se brani životom, slažem se s čika Ršumom. Svime što radiš. Životom. Ne smrću. Ne zakrvavljenim očima uz ‘sto za jednoga’. Ne rđavim kašikama. Ne patološkom mržnjom. I sigurno ne prvo klevetanjem, pa onda i smrću Olivera Ivanovića. Nemam razloga da se bojim, svima će nam suditi istorija. Buduće generacije još kako će znati ko su bili izdajnici i mučitelji sopstvenog naroda"


Televizija – Džon Oliver, Englez u Njujorku
Uvozni čuvar američkog razuma
Kao globalni šampion forme televizijske političke satire, Oliver je pouzdani glas marginalizovanih u vreme divljanja populizma, ali liberalne vrednosti zastupa ne podležući "politički korektnoj" sterilizaciji jezika i mišljenja


Intervju – Branka Prpa, istoričarka
Intelektualna svest je nesretna svest
Ono što je napravljeno krajem dvadesetog veka bio je pakt za rušenje Jugoslavije, kao što je na njegovom početku postojao savez za njeno stvaranje. Proces se obrnuo. Ali ovde se ne sme u istorijskim ni u bilo kojim drugim analizama smetnuti sa uma jedan moment. A to je da je Jugoslavija srušena od njenog vladajućeg vrha. Narod se, zapravo, nikad o tome nije izjasnio


Intervju – Gordana Gavrilović, savetnica potpredsednice Vlade Srbije i predsednice Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorane Mihajlović
Razbijanje staklenog plafona za žene
"Ako svaki četvrti mladić smatra da jedan šamar nije nasilje, kao i da je seksualno uznemiravanje prihvatljivo kao šala i deo odrastanja, a svaka treća mlada osoba misli da je devojka koja nosi usku suknju i majicu sama kriva ako bude napadnuta, onda su to jasni signali da kao društvo moramo da radimo više"


Nove godine
Nismo sami
Različitim običajima u različito vreme narodi i religije slave ili obeležavaju Novu godinu. U Beogradu se 1890. godine u kafani "Kod pozorišta" za doček plaćalo "50 para od osobe". Vlasnik restorana "Manjež" daje oglas: "Prase i ćurka na lutriji. Krofne sa napoleonom. U gornjoj sali lumperaj, u donjoj igranka. Muzika i pesma bez kritike. Za posetu moli Milan Bidža restorater". U Kini je to malo drugačije


Intervju – Vladimir Kostić, predsednik SANU
Bez jasnog uvida u sopstvene vrednosti
"Na opustošenom prostoru preostaju još samo ‘burazeri’ različitih vrsta, mada ni u njih ne treba imati bezgranično poverenje, i vođe, koje ćemo slaviti, a potom bacati pod noge. Mnogi dragoceni ljudi uporno izbegavaju svaku formu javnog delovanja plašeći se da ne budu, u ‘društvu u kome se deca na sijalicama uče gađanju’, proglašeni za autoritete, što je potencijalno subverzivno i opasno. Institucije kao da ne umemo da gradimo ili ih rušimo često i zbog toga što su smetnja personalizovanoj vlasti. Izvestan uticaj u svemu tome ima i naše istorijsko iskustvo da su u nekim vremenima države u kojima smo živeli, a time i najveći broj institucija, bile tuđe. Na našim pijacama se prodaju lažni konektori za sigurnosne pojaseve za kola, a da nismo baš jasno raščistili koga time zapravo varamo"


Izbor urednice fotografije nedeljnika »Vreme«
Slike 2018.
Dostupno samo pretplatnicima zbog zaštite autorskih prava.


Terenski brevijar istorijskih Vučićevih uspeha u 2018.
Orašac, levi tunel i 1030 metara asfalta
Sa juga se pojaviše crni automobili, svi se okrenuše ka jugu, evo ga, sa juga, sami predsednik Vučić, svi dadoše aplauz ka jugu...


Intervju – Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka
U svetu otrova i šlagera
"Ovo vreme osećam kao vreme društvene, političke paranoje, totalitarizma medija, vratolomnih spinova, a od toga i razum i nervi posustaju"




Rodna ravnopravnost
Žene između rada i nasilja
Na osnovu Indeksa rodne ravnopravnosti EU, kojim se na skali od 1 do 100 meri nasilje nad ženama, prosek EU je 27,5. I u ovom slučaju, rang lista je šarolika, u Poljskoj je nasilje ispod proseka (22,1), dok je u Bugarskoj iznad (44,2). Žene u EU zarađuju 16,3 odsto manje po satu od muškaraca


Intervju – Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara
DB zatvara krug
"Kampanja protiv Ljiljane Smajlović i mene je kampanja protiv toga što je do suđenja uopšte došlo. A da nije bilo Komisije, pitanje je da li bi ikada bilo pravde za Slavka Ćuruviju. Komisija redovno reaguje na sve što nam se učini da je u ovom procesu nezakonito, nedozvoljeno, sve što narušava dokazni postupak. Vrhunac diskreditacije je tvrdnja da je zahvaljujući Ljiljani Smajlović bombardovanje Srbije duže trajalo. I tu se najbolje vidi kontinuitet od teksta ‘Ćuruvija dočekao bombe’, sa lažnom tvrdnjom da je Ćuruvija tražio bombardovanje Srbije, do bolesne izmišljotine da je zbog Ljiljane Smajlović produženo bombardovanje"


Lični stav
Ili ste protiv ovog zla koje vlada, ili ga podržavate
"Svi moramo da shvatimo da ovo nisu demonstracije u Danskoj protiv povećanja zagađenja vazduha na ulicama Kopenhagena. Ovo su demonstracije protiv vlasti koja ima ozbiljne obrise fašizma i koja je spremna na sve. Da li treba da se svi potrudimo da sprečimo ko zna kakve pojedince da iskoriste šetnju za pokazivanje nasilja prema onima koji su drugačiji? Apsolutno da. Ali nemojte da tema postanu takvi događaji, a ne to što su desetine i desetine hiljada ljudi u zavejanom gradu došli da protestuju protiv režima Aleksandra Vučića. Što su pokazali da se ne plaše. I da su shvatili da smo u ovoj borbi svi koji demokratski i slobodnoumno razmišljamo na istoj strani"


Ko je Dijana Hrkalović
Žena koje se plaši policija
Ko je osoba zbog koje je ministar Nebojša Stefanović hteo da podnese ostavku, kakve to ima veze sa hapšenjima u MUP-u i zbog čega je Srbija postala podijum za obračun narko-klanova i mesto na kome je moguće paliti kuće lokalnim novinarima


Intervju – Danilo Ćurčić, programski koordinator Inicijative za ekonomska i socijalna prava A11
Stop unapređenju ljudskih prava
"Odbijanje preporuke znači da u narednih četiri do pet godina Srbija neće raditi na unapređenju sistema zaštite ekonomskih i socijalnih prava"


Interno raseljena lica
Zaboravljeni
Bez sveobuhvatne podrške države, život raseljenih sa Kosova i dalje će se odvijati na marginama društva. Najugroženiji među njima su bez krova nad glavom i bez osnovnih ljudskih prava – daleko od pogleda javnosti


Povratak »Deliveri junita«
Ko plaća Tonija Blera
Šta li je posao premijerke i ministara ako Blerov Institut bez ikakvih javnih informacija, ne dao bog kakvog tendera, za Vladu nabavlja čoveka koji treba da rešava ključne probleme Vlade


Lični stav
Balkan u 2019. godini
Uzimajući u obzir stagnaciju i slabljenje demokratije, ne samo u Srbiji već i širom regiona s izuzetkom Makedonije, izazov je jasan. Regionalni moćnici uživaju pažnju i podršku koju dobijaju od EU i drugih svetskih lidera, dok kod kuće postepeno erodiraju demokratske i nezavisne institucije i medije. U regionu, a naročito u Srbiji, pritisak za jačanje demokratije i vladavine prava moraće da dođe iznutra


Politički život
Ima li šta demokratskije od izbora u Srbiji
Mada je opozicija na protestima zahtevala prestanak političkog nasilja, čini se da je sve što bi mogla dobiti – novi vanredni parlamentarni izbori. Nije prvi put da ih Aleksandar Vučić raspisuje pod obrazloženjem da to opozicione stranke traže


Nagrada UNS-a Dragoljubu Žarkoviću
Priznanje za životno delo
Povodom Dana Udruženja novinara Srbije, nagrada za životno delo u 2018. godini dodeljena je glavnom uredniku nedeljnika "Vreme" Dragoljubu Žarkoviću


Lokalni izbori u Lučanima
Crveni alarm za buduća glasanja
Nasilje nad izbornim procesom konsolidovalo je opoziciju koja je artikulisala zahteve, javno objavila dokaze o izbornim manipulacijama u Lučanima, odustala od najavljenog prekida protesta u Beogradu do 16. januara i pozvala građane na ulice u subotu 22. decembra
Sećanje na Miroslava Jovanovića (1962–2014)
Izgaranje za novom istorijom
Za ovog istoričara politički odnosi Srbije i Rusije kroz vekove samo su jedan (ne i najvažniji) segment njihovih ukupnih odnosa, trajno obeleženih vremenskim i interesnim kontekstima, kao i značajnim razlikama u međusobnim percepcijama


Protest »Stop krvavim košuljama«
Duh Miloševićevog vremena
Zamišljena kao protest protiv nasilja, subotnja šetnja u Beogradu je uspeh opozicije, jer su se brojem okupljenih iznenadili, čini se, i organizatori i vlast. Predsednik Aleksandar Vučić se toliko iznervirao da je implicitno priznao da ima diktatorske sklonosti


Intervju – Filipe Markeš, Evropski magistrati za demokratiju i slobodu
Nezavisnost pravosuđa je osnovno ljudsko pravo
"Usredsređeni smo na nezavisnost pravosuđa i zabrinuti smo zbog ustavnih amandmana koji su predloženi. Moram da kažem da to nije samo naša zabrinutost, već to osećanje sa nama dele i strukovna evropska udruženja. Koliko sam mogao da čujem, nema nijednog jedinog profesora prava koji je izjavio išta pozitivno o izmeni Ustava Republike Srbije"


















