Starešina Hrama u Valjevu osvešta veliku i oslikanu crnu kacu, pa uđe u crkvu. Postrojena litija, na čelu sa najgolemijim vojnikom, koji je držao golem krst, nije kretala, čekala je da glavni pop u Hramu obavi parastos Nikoli Kalabiću
I ove godine je plivanje za Časni krst, na Bogojavljenje, 19. januar, kao i sve čega se Srbi do’vate, bilo za istoriju. Plivalo se sve u 33, u čast Hrista, a na ponos nacije. U Šapcu je najmlađi učesnik imao dve i po godine, u Trebinju je pobedio mladi plivač Nikola, koji pobednički rek’o da se radost ne može opisati, krst koji je osvojio mu je draži od svih medalja. Iako je voda bila hladna, osećaj je bio lep, čak vrlo topao.
U Zrenjaninu su svi bili pobednici, kao i u Kragujevcu, na jezeru u Šumaricama, gde probijen led, a pop pištaljkom označio start. Plivalo se i na jezeru Gazivode, na Kosovu, gde je pobedio Mileta iz Zvečana, u Nišu je, uz lovorov venac, pobednik dobio i 30.000 dinara. U Vranju ne plivali, tamo Miloranka, u porti crkve, otkupila Časni krst za 200.000 dinara, za zdravlje svoje dece i sreću doma.
Zato u Podgorici bilo rekordno, na ušću Ribnice u Moraču, preko 200 plivača. Bila hladna kiša, a i Morača bila hladna. Svi vikali: Kosovo je srce Srbije, a mitropolit Amfilohije sve proglasio za pobednike. Svima poručio da mu milo što pevaju o našem Kosovu i opomenuo, da ne zaborave, da je Kosovo i srce Crne Gore.
…valjevski četnik u silasku ka reci…
PUŠTANJE GOLUBA: Najtradicionalnije, i sve kako se zapoveda, bilo u Zemunu. I tu svi pobedili, i patrijota Miša Vacić, koji bio u nešto duže gaće. Pre skoka u vodu 242 plivača, plus Miša Vacić, klekli pred Patrijarhom i uzviknuli da plivaju „za Srbiju, Republiku Srpsku i Rusiju“. I podviknuli: Dogodine u Prizrenu! Časni krst dodeljen gradonačelniku Beograda, Vesić nije bio prisutan, predsedniku Rusije i RTS-u.
Tradicionalno i najbolje bilo i u Valjevu. Ispred Hrama vaskrsenja Gospodnjeg, tmušta i tma naroda, pohrlili natoče Bogojavljensku vodicu. No, nije se moglo odma’. Tu bila velika i crna plastična kaca, obmotana svetlom plastičnom folijom, na foliji odštampan Isus i reči „Bog se javi, Hristos se javi“. Na kaci bio natpis „Voda se može točiti posle osvećenja“. Slavine su odvrnute tek kad je starešina Hrama, ozgo, iznad kace, manuo bosiljkom.
Pred Hramom je bila postrojena litija, napred bio najgolemiji vojnik sa golem drveni krst, na kome je bio oslikan Isus, ćirilicom ispisane reči „Za tebe čoveče, ženo i dete dao sam se raspeti“! Litija ne kretala jerbo je u Hramu gospodin starešina Hrama – uz sadejstvo gospodina u „Gorska garda“ četničkoj uniformi, koji se pre’stavlja kao vojvoda, i gospodina Ljubinka, crni gunj, a šajkača u boji šajkače, SNS finansijskog inspektora koji se potpisiva kao četnički major – drž’o parastos Nikoli Kalabiću. Kad se završi parastos, litija, sa najgolemiji vojnik na čelu, krenu.
…i spasilačko sudijski čamac
Litija u redu i poretku stiže do Berkove brane na reci Gradac. Sa betonske ploče, ispod koje je bio bife „Brek“, preko ozvučenja, išao je umetnički program, crkvene pesme i etno-muzika. Litija, po protokol, stupi na most, prelaz preko brane. Rasporediše se crkvene zastave i krstovi, pristigli gospodin „Gorska garda“ je, visoko podižući desnu ruku, sve snimavo preko veliki mobilni telefon. Sa brane se, sa zastavu u levoj, mikrofon u desnoj ruci, javi pop: „Braćo i sestre, srećan praznik, Bog se javi, dobrodošli na plivanje za Časni krst, ove godine, posle čišćenja brane, ponovo imamo plivanje, sa nama su danas pripadnici Vojske Srbije, želim da ih svi zajedno pozdravimo i čestitamo svim momcima i devojkama koji su došli da zajedno učestvujemo, i da proslavimo jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Sada ćemo izvršiti osvećenje vode i spustiti ledeni krst, takođe će naš meštanin Golubović pustiti bele golubove, kao simbol mira, ljubavi i slobode, kao što je Svetitelj siš’o u reku Jordan, Bog se javi!“
Popovi uzeše da osvećuju i osveštavaju, Miiir svima, osvećenje preuze glavni pop, starešina Hrama, svi popovi skidoše kape, Gospodu se pomolimo… za preuzvišenog episkopa našeg Milutina, Gospodu se pomolimo… za sve pravoslavne hramove, Gospodu se pomolimo, da se osveti voda ova gospodu se pomolimo… Vojnici baciše ledeni krst u Gradac, naš meštanin Golubović pusti belog goluba iz kartonske kutije, pusti i drugog, trećeg… Pop sa mikrofonom ponovi pozdrav „Bog se javi“, sve obavesti da će plivači da se raspreme i pređu na drugu stranu reke.
RESURS: Možete natočiti posle osvećenja
TETAK VEĆNIK: Nastavi se umetnički program, glavni pop, najgolemiji vojnik sa golemim drvenim krstom, gospodin Gorska garda koji sve snimavo, još popova, svi siđoše na splav koji bio do desne obale. Gospodin Gorska garda se pozdravi sa najgolemijim vojnikom, prisutnim popovima, preko razglasa je guslo umetnički program, na vodi se pojavi crveni gumeni čamac na kome je pisalo „Vatrogasci spasioci“. Na splav značajno stupi većnik Mire, izaslanik SNS gradonačelnika Valjeva, koji uzeo dva slobodna dana, posle podviga od pre dva dana, kada je predvodio 14 SNS autobusa za Beograd. Mire gospodin, koji se potpisiva kao Prof dr, se, kako objasniše oni koji poznaju materiju, kao tetak od ministar doktor Stefanović, aktiviro iz penzije i preuzeo resor sporta.
Dunu „Marš na Drinu“, plivači se skinuli i prešli na drugu stranu reke, ima ih nekoliko desetina, dve ženske, jedan u žute gaće i crvenu majicu. Tu stranu je budno kontroliso, crne dokolene čizme, šajkača u boji šajkače, „major“ Ljubinko. Svi siđoše do reke da se plaknu. Na splav pristiže ekipa Hitne pomoći, u sastavu tri ženska čeljadeta, bi „Bože pravde“, plivači su se i dalje plakali, onaj u žute gaće skinu crvenu majicu, od uzvodno se pojavi crni gumeni čamac, okićen sa zeleno lišće, belo i žuto cveće, u čamcu tri popa, u sredini protonasmesnik Filip, arhijerejski zamenik vladike Milutina, koji u ruke imađaše beli stiropor krst okićen ka’no i crni čamac, zeleno lišće, beli i žuti cvetovi.
Pop sa mikrofonom javi da će protonamesnik arhijerejski zamenik Filip spustiti krst u vodu blizu splava, a da će plivači, na znak „Sad“, ući u vodu. Jopet pustiše „Marš na Drinu“, pade komanda „U ime Boga, sad“, plivači skočiše u ladni Gradac, koji je i leti da se smrzneš. Uzburka se voda, svi stigoše do belog stiropor krsta koji je bio ukrašen sa zeleno lišće, beli i žuto cveće, svi Srbi, ko na komandu, dozvoliše da se krsta prvo do’vati žensko u takoreći ronilačkom kostimu.
Svi izađoše iz vode, i pobednica izađe iz vode, ogrnuše je pobedničkim plaštom, sjatiše se kamere, pobednica objavi da iz Valjeva, ima 33 godine, medicinska sestra, radi u anesteziološkoj službi, srećna, presrećna, plivala za porodicu, nije se pripremala, sve u ime Boga, muž bio sa njom, i on pliv’o, bodrio je, bez njega ne bi uspela, okrete se, potraži muža, on priđe, pa reče on njoj „Bog se javi“, a ona mu odgovori „Vaistinu se javi“. Onda bilo slikanje, pojedinačno i kolektivno, pobednici, za slikanje, priđe i SNS izaslanik SNS gradonačelnika Valjeva, gospodin koji tetak na ministar doktor policije, tako da bi se moglo reći da je gospodin tetak, u neku ruku, bio i izaslanik gospodina tečinog deteta.
Sa one betonske ploče, pod kojom bio „Brek“ bife, preko razglas, nastavi se etno-muzika na pravoslavne motive, eee se produžavalo na ooo. U povratku, kod Hrama vaskrsenja Gospodnjeg, bogojavljenska voda se još točila, sve slavine, na belim plastičnim cevima, koje su izlazile iz velike i osveštane crne kace, obmotane oslikanom svetlom folijom, bile su odvrnute.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.