

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Intervju – Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta: Elektrane protiv naroda, "Vreme" br. 1465
Obraćam vam se povodom teksta „Elektrane protiv naroda“, u kojem se, ne prvi put u vašem časopisu, moje ime pominje u negativnom kontekstu.
Konkretno, vaš novinar konstatuje da je „teško očekivati da bude političke volje“ da se preduzmu pojedini koraci u oblasti MHE, očigledno za to okrivljujući mene i stavljajući me u kontekst čoveka bliskog vlastima koji, sledstveno (po njemu), te veze zloupotrebljava i manipuliše uticajem kako bi se enormno bogatio, usput uništavajući životnu sredinu i reke po Srbiji.
Generalno, to je slika koja se plasira u javnost, a koja ne odgovara istini, a objasniću i zašto.
Ja jesam uključen u posao sa hidroelektranama, i to od 2009. godine (sa pauzom u periodu od 2012. do 2016. godine, kada sam bio direktor Elektromreže Srbije). Kompanija na čijem sam čelu upravlja sledećim MHE: Tegošnica, Livađe, Gornje Gare (1 i 2), Donje Gare (1,2 i 3) i Županj. Svi ovi projekti sprovedeni su u skladu sa zakonskim propisima, uz svu neophodnu dokumentaciju i posebnu pažnju posvećenu očuvanju životne sredine. Mini-hidroelektrane predstavljaju legitimne i poželjne izvore čiste energije u svetu i možete ih naći na hiljade u najrazvijenijim zemljama EU, u kojima je ekološka svest na veoma visokom nivou, o čemu svedoče i brojne studije. Konkretno, samo u Evropi postoji preko 20.000 mini-hidroelektrana, najviše u šest evropskih zemalja: Austriji, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Španiji i Švedskoj. Recimo, u Švajcarskoj, koja se svakako može podičiti svojim prirodnim lepotama, postoji oko 1600 MHE, dok ih je u Austriji više od 3000, a u Nemačkoj čak preko 7000. Pored toga, i u drugim zemljama zapadne i istočne Evrope i dalje se grade mini-hidroelektrane. Složićete se da neće biti da je bolje za životnu sredinu da se grade nuklearne elektrane i elektrane na ugalj. Naravno, ja ne mogu garantovati za zakonitost i opravdanost svake MHE u Srbiji, niti mi je to namera, ali čvrsto stojim iza toga da su projekti u koje sam uključen sprovedeni po zakonu, da ne ugrožavaju životnu sredinu, odnosno da su korisni i Republici Srbiji i lokalnim zajednicama.
I nešto što je posebno zanimljivo, ali što svi uporno izbegavaju i da pomenu – ja sam u posao sa MHE ušao i sve energetske dozvole su dobijene u vreme prethodne vlasti, ne u periodu od kada su na vlasti „meni bliske političke strukture“. Dakle, nisam se ja juče pojavio, doneo zakone i obogatio se zahvaljujući kumstvu sa Aleksandrom Vučićem, ne mareći za ljude i okolinu u kojoj odrastaju i moja deca. Ja sam poslovni čovek koji je šansu i potencijal MHE prepoznao pre više od deset godina i u taj posao ušao i ostvario se u zakonskim i društvenim okolnostima koje su vladale pre dolaska sadašnje vlasti. Bio sam dobrostojeći čovek i pre ove vlasti, ali mi ne pada na pamet da prestanem da se bavim biznisom da bih nešto bilo kome dokazao.
Pozivam sve koji imaju saznanja ili sumnje u zakonitost bilo kog mog poslovnog poduhvata da to prijave nadležnim organima i molim vas da me više ne pominjete u negativnom kontekstu i sa netačnim podacima.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve