Teorija
Kritika kaznenog feminizma
Fransoaz Veržes: Feministička teorija nasilja; prevela Milica Rašić; Fakultet za medije i komunikacije, Beograd 2022.


Fransoaz Veržes: Feministička teorija nasilja; prevela Milica Rašić; Fakultet za medije i komunikacije, Beograd 2022.


Ova serija bila je prvi pravi sitkom, višesezonska (pet sezona sa ukupno 84 epizode) i kreirana u tzv. scenarističkoj saradničkoj sobi (Lola Đukić, Siniša Pavić, Dušan Savković, Gordan Mihić, Vlasta Radovanović i dr.), sa kameo pojavama poznatih ličnosti u sopstvenom mizanscenu






Parafraziram Mikisove reči izgovorene negde pred sam kraj: Ne mogu da kažem da napuštam ovaj svet sa ponosom jer rođen sam kao Čovek, a danas smo na najnižem stepenu čovečnosti, nipodaštavanja života, nipodaštavanja jedinstvenosti i različitosti svakog bića


“Okretanje glave od negativnih procesa – pogledajte, kod nas kao da se na javnoj sceni ne događa ništa, osim dvorskih i tabloidnih spletki – svakako neće dovesti do toga da problemi nestanu. Naprotiv, problemi će ubrzano metastazirati. Nema sumnje da poslednjih desetak godina prisustvujemo sistematskom zanemarivanju filozofije i humanističkih nauka. Decenijama se bezrezervno kliče forsiranju prirodnih nauka, tehnike, IT sektora, dualnom obrazovanju itd. Sada se čudimo tome kako su se u našim društvima ‘najedanput’ tako razmnožili i nabujali ekstremni stavovi u svim sferama života. Međutim, ni filozofi, fokusirani na svoje ‘privatne akademske probleme’, nisu pružili dostojan otpor te se i dalje baškare u svojoj ‘kuli belokosnoj’”


Iako će, u to čvrsto verujem, Vera svoj puni zamah i reljefnost dobiti tek u formi televizijske serije, razlozi za obavezan odlazak u bioskop i te kako postoje


Dva jedinstvena “ambijentalna” albuma, jedan novi i jedan stari, vraćaju nas drugačijem promišljanju popularne muzike, kao nečega što može biti umetnost


Antologija savremene rumunske priče; priredila i prevela Oana Hergenreter; Arhipelag, Beograd 2022.


Fascinantno je kako ista predstava gledana od istih ljudi na dva različita festivala može imati različite recepcije! Ipak, tome se može čuditi samo onaj ko ne razume da je pozorište umetnost trenutka i da upravo trenutak boji svako izvođenje, te nijedno nije identično


Tri filma sa ovogodišnjeg izdanja festivala u znaku su manje borbenog, a više nostalgično-”komemorativnog” prikazivanja stanja stvari


Oporavljajući se, Beogradski džez festival ovako sveden, valjda će znati da uhvati optimalnu ravnotežu, a ne da se prekomerno širi kao nekad. Manje nastupa, ne predugačkih, tako da svako ima vremena za zaslužene biseve pa i ovacije, ove godine kanalisani su u glavni prostor Doma omladine Beograda i uglavnom se završavali do ponoći, ne iscrpljujući onih par hiljada ljudi koji su stalna koncertna publika džeza u Srbiji


“Ono iz čega ja izlazim je neosporno jugoslovenski novi val; najčešće kad zamišljam pjesmu, ona kreće iz tih nekih obrazaca koje su nama donijeli pokojni Divljan, Koja, Rundek, Brecelj, Bele…I šta smo onda mi svi? Neka djeca koju su roditelji ostavili i uskratili im pravo na prezime”


Dante Aligijeri: Božanstvena komedija; režija Frank Kastorf; Beogradsko dramsko pozorište


O seriji Čaki, o filmovima Gospodari pakla i Noć veštica: Kraj


Almin Kaplan: Kućni ljudi, Buybook, Sarajevo, 2022; Bojan Savić Ostojić: Varvarin u Evropi, Kontrast, Beograd, 2022.


“Jedva da postoji i Srbija na mapi sveta, a kamoli srpska književnost. Da bi jedna književnost postojala u svetskim okvirima, to mora da bude državni projekat, na tome mora da se radi sistematski. A mi smo godinama birali nekakve vlasti koje su u umetnicima videle uglavnom svoje neprijatelje. Danas smo došli do toga da sve intelektualce u Srbiji sa najviših mesta nazivaju ‘lažnom elitom’, udvarajući se tako mediokritetstvu i slaveći neznanje i primitivizam”


Tanja Šljivar: Kao i sve slobodne devojke režija: Selma Spahić; Atelje 212


Četiri premijere sa striming servisa: Athena, Potomak, Buntovnički život gospođe Roze Parks i Mamin sin


Karl-Markus Gaus: U muzeju odbačene budućnosti prevela Emina Peruničić; Akademska knjiga, Novi Sad 2022.


Dušan Marinković i Dušan Ristić: Igre opasnosti. Genealogija jedne biopolitičke kategorije Mediterran, Novi Sad, 2022.




Džonatan Litel: Eumenide; prevela s francuskog Gordana Breberina; Laguna, Beograd, 2022.


Džonatan Litel: Eumenide; prevela Gordana Breberina; Laguna, Beograd 2022.


Aleksander Kluge: Ko izusti utešnu reč, izdajnik je prevela Sanja Karanović; Kulturni centar Novog Sada 2022.




Aleksandar Davić: Poslednja dadaistička predstava; Muzej savremene umetnosti Vojvodine


Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni


Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu


Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut


Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu


Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro


Davoru Lukaču je Ministarstvo odbrane, uprkos urednoj akreditaciji, zabranilo pristup vojnoj vežbi, navodeći da njegovo ime nije bilo na spisku za ulazak. ANEM osudio ovu odluku


Od planiranih 11 odeljenja u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, u prvom upisnom roku popunjena su samo dva, tvrde roditelji učenika koji ocenjuju da je škola ušla u ozbiljnu krizu


Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup je organizovan uz dolazak učesnika iz cele Srbije


Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim


Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju