Priče iz beogradskih muzeja
Vojni muzej, Manakova kuća, Muzej Ive Andrića, Muzej SPC, Muzej Arčibalda Rajsa, Muzej afričke umetnosti, Pedagoški muzej, Etnografski muzej, Muzej Banjičkog logora, Muzej srpske medicine, Muzej pozorišne umetnosti
Vojni muzej, Manakova kuća, Muzej Ive Andrića, Muzej SPC, Muzej Arčibalda Rajsa, Muzej afričke umetnosti, Pedagoški muzej, Etnografski muzej, Muzej Banjičkog logora, Muzej srpske medicine, Muzej pozorišne umetnosti
Na sajtu Skupštine grada Beograda pobrojano je 37 umetničkih, kulturno-istorijskih, memorijalnih, tehničkih i prirodno-istorijskih muzeja. Ako muzej definišemo kao kulturnu ustanovu koja čuva, proučava, sakuplja i izlaže vrednosti svog naroda, pitanje je da li se za sve beogradske muzeje može reći da, osim što postoje, i – rade
Laza Lazarević, Švabica; dramatizacija i režija Ana Đorđević; igraju Radovan Vujović, Marija Vicković, Bojana Maljević i dr.; Teatar "Bojan Stupica", JDP
Bazduljev teatar je savremena Bosna, ali prava pozornica je mnogo šira, i obuhvata svu "bedu malih istočnoevropskih država"
Imamo, dakle, momka snažnog, zdravog i tehničara s pesnicama koji pokušava da živi u Hrvatskoj s početka devedesetih. Smeta mu samo sposobnost razlikovanja dobra i zla, ali nema kud
Prvi put od kad je uspostavljena moderna muzička industrija, ukupni obrt novca od koncertne aktivnosti, doskora smatrane za prateću promotivnu delatnost, premašio je obrt od prodaje snimljene muzike. Ova informacija je saopštena na konferenciji u Londonu koja okuplja najveći skup koncertnih agenata iz celog sveta. U toku je jedna od najkrupnijih promena u istoriji muzičkoj biznisa, čije posledice još niko do kraja ne može da proceni
Grandiozna izložba u rimskom kompleksu Vitoriano posvećena je slikaru koji je u umetnost Srednjeg veka uneo novu, modernu i humanističku viziju, a neobičan susret sa Đotovim remek-delima ostvaren je i uz pomoć savremene tehnologije
Ovogodišnji laureat pozorišnog Oskara je čuveni poljski reditelj Kristijan Lupa. Njegovo delo, pored ostalih, pruža opšti pravac u kome se može očekivati dalji razvoj "novih pozorišnih realnosti". Pozorište više ne inscenira dramske tekstove, već pripoveda i inkarnira, koristeći raznovrsna pozorišna sredstva uključujući i ona koja pružaju nove tehnologije
Fridrih Šiler, RazBOYnici; režija Nikola Zavišić; igraju Marko Makivić, Vladimir Grbić, Minja Peković i dr.; Narodno pozorište Subotica, Drama na srpskom jeziku (gostovanje u Pozorištu na Terazijama)
U sredu, prvog aprila, Milan Kundera je napunio osamdeset godina. Pisac – veran, na izvestan način, vlastitom rođendanu, dočekao je vreme u kome se kontekst dominantne recepcije njegovih najslavnijih dela rasuo u paramparčad
"Kod rimskog cara Julijana ima nečeg što podseća na naše vreme. Oko njega su bili ljudi koji su pod Dioklecijanom proganjali hrišćane, pa su pod Konstantinom postali dobri hrišćani, a pod Julijanom su opet bili protiv njih – znači kao ovi naši koji su čas za Tita, za Slobu, za Evropu... Samo vrte glavu kao vetrokaz"
Tražeći način da se razlikuju od drugih, imućniji pripadnici pljačkaškog ili kvazimirnodopskog društva klone se fizičkih poslova da bi mogli da uživaju u dokolici i potrošnji. Potreba za distinkcijom stvara dokoličarsku klasu
Od klasičnih do najsmelijih koreografskih zamisli, od spektakularnih do minimalističkih ostvarenja i njihovih pretencioznih ili skrivenih značenja, na Beogradskom festivalu igre moguće je videti sve što jeste presek svetske plesne scene u ovom trenutku
Svetislav Basara, Nova Stradija; adaptacija i režija Kokan Mladenović; igraju Miodrag Krivokapić, Aleksandar Srećković, Radmila Živković i dr.; Narodno pozorište
Oh, no!
Koreografija: Dalija Aćin, Recognize Crew
Izvođenje: Darko Bursać, Luka Lukić
Muzika: Goran Simonoski, Ivan Antić
Beogradsko dramsko pozorište
Poslednjeg ovogodišnjeg martovskog četvrtka navršava se tačno pola stoleća od smrti Rejmonda Čendlera. Najslavniji noir pisac, tvorac nezaboravnog detektiva Filipa Marloua, tek posle smrti je prepoznat kao pisac koji daleko nadilazi granice žanra "tvrdokuvanog" krimića
Nepodnošljivost života u Srbiji je datost koja se ne problematizuje, pa se kao jedini problem javlja onaj čisto tehnički – kako dobiti šengensku, američku, englesku ili neku drugu respektabilnu vizu
Samo za dve nedelje to je već postala navika: ostavke se u Ministarstvu kulture "pod hitno" prihvataju, a onda se šalju saopštenja kojima se u javnosti želi reći da zbog lošeg poslovanja ili previsokih zahteva, upravnik, direktor ili upravni odbor naprosto nisu dorasli situaciji
Izložba "Efekat Tito" u Muzeju istorije Jugoslavije, po rečima autorke Marine Dokmanović, predstavlja provokaciju koja bi mogla da otvori novo poglavlje u proučavanju istorije i kulture SFRJ
"Mi, valjda, nismo narod sposoban da uči na svojim greškama. I u privatnom životu i u vitalnim stvarima presudnim za opstanak države. Možda i zato što smo, možda, svi mi potomci onih nekoliko koji su se na onom filmskom ratištu pritajili i vire iz senke, presrećni što su preživeli, gledajući kako dve žene vuku na kolicima dvojicu mrtvih glavnih junaka"

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu Generalštab iz registra zaštićenih kulturnih dobara. Zato je „Vreme“ proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Na klupu Crvene zvezde vraća se Dejan Stanković. Igračka karijera mu je impozantna, ali se sumnja da je kao neimar legalizovao i neizgrađene zgrade, dok su sa njegovih gradilišta nasilnici bacali topovske udare na građane u protestu

Građani Niša od 22. decembra mogu da očekuju da im studenti pokucaju na vrata. Ljude mahom žele da pozovu na akciju 28. decembra, ali i da razgovaraju o programu studenata i raspisivanju izbora

Štandovi za potpis građana biće postavljeni u više od 50 gradova i na više od 180 lokacija, kako bi studenti proverili podršku građana

Rediteljski prvenac Aleksandra Radivojevića “Karmadona”, žanrovski je poduhvat, hrabra kritiku propalog društva u svim njegovim domenima pa će svaki pošten gledalac imati o čemu da razmišlja i čega da se seća