Izložba

22.jul 2009. S. Ćirić

Nedosanjani san Belog grada

"Da smo bili te sreće da nam Grad na Beogradskoj tvrđavi pretekne i potraje, da taj Grad nije rušen i konačno srušen, kakav bi to Grad danas bio na mestu današnjeg parka?", pitanje je na koje su odgovorili studenti Arhitektonskog fakulteta čiji su radovi izloženi na Kalemegdanu

Književna ostavština

22.jul 2009. Sonja Ćirić

Rukopisi gore

Dva su nedavna događaja ponovo učinila aktuelnim temu sudbine ovdašnje književne ostavštine: vest o digitalizaciji bibliografije Ive Andrića i tribina posvećena književnom nasleđu, održana u okviru Festivala jednog pisca

Balet

Novi optimizam

Sam kraj prethodne baletske sezone u beogradskom Narodnom pozorištu ostavio je utisak življe baletske sredine i doneo malo bogatstvo humora i optimizma

Intervju – Gil Anidžar, filozof

15.jul 2009. Ivan Milenković

Bog u povlačenju

"Intelektualac je kategorija s kojom je, po mom mišljenju, završeno. Svaki intelektualac ima neku instituciju iza sebe. Adorno je imao radio. Zola je imao novine. Štampa je bila institucija koja je omogućila ulogu nekih intelektualaca. Nisam ubeđen da još ima institucija koje imaju takvo mesto, odnosno koje održavaju intelektualnu funkciju"

Dnevnik sa Exita (i okoline) ‘09.

15.jul 2009. Teofil Pančić

Majmuni i majke, pesnici i propovednici

Neka koštunice i mihajlovi padaju s neba, marim ja, samo neka počne i neka Bude! I Patti je bila, ta čudesna pesnikinja u telu zaigrane devojčice od šest i po banki

Životni put Milene Pavlović Barili

08.jul 2009. Sonja Ćirić

Poezija Mileninih boja

Prošlo je sto godina od rođenja Milene Pavlović Barili. Retrospektivna izložba njenog stvaralaštva u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, najavljena za 17. jul, prva je manifestacija iz programa obeležavanja njenog jubileja koji je najavilo Ministarstvo kulture Srbije

In memoriam – Olja Ivanjicki (1931–2009)

01.jul 2009. Branko Kukić

Olja Ivanjicki i njeno vreme

Oljini hepeninzi iz šezdesetih, skupljanje odbačenih predmeta, proglašavanje odbačenih i bezvrednih stvari za umetnička dela, igra sa lutkama kao umetnikovim dvojnicima, rituali spaljivanja dvojnika kao izraz samozaborava, sve je to bio doprinos podsmevanju životu kao otuđenom obliku nove Velike Igre moderne umetnosti. O tome treba razmišljati kada govorimo o Olji Ivanjicki, a ne o nekakvom lažnom glamuru, pomodarstvu, ili o tobožnjoj renesansi savremenog sveta. Nesposobnost tumačenja danas je odraz propasti znanja, invencije i imaginacije

Knjige – "Slike kojih nema" (Prosveta, 2009) Maja Herman Sekulić

01.jul 2009. Božo Koprivica

Knjiga kao zagrljaj

Ovo je vešto sklopljena knjiga po uzoru na ukrštene reči Vladimira Nabokova. Tako su u ovoj verziji epilog i prolog lako zamenili mesta. I oseća se ta radost skladanja. Rimuju se esej i stih, pismo i ogledalo, mit o biblijskoj Lilit i kratka porodična povest. Rimuju se Jejts i Nabokov (štima to, štima), pa mit o Loliti i Lilit sa Kalenića na rolšulama

Pozorište

01.jul 2009. Ivan Medenica

Njihove i naše boleštine

Dve predstave Ateljea 212, "Proslava" i "Samoudica", poslednje su koje je Svetozar Cvetković potpisao kao producent i umetnički rukovodilac ovog pozorišta. Ispostavilo se da je taj "poslednji pečat" bio umetnički i/ili društveno veoma smeo i uspešan

U razgovoru sa Dušanom Makavejevom o Dragoljubu Aleksiću i filmu Nevinost bez zaštite

01.jul 2009. Saša Rakezić

Svakidašnja umetnost akrobacije

"Aleksićev fantastičan film Nevinost bez zaštite bio je deo prave bulevarske kulture, i trebalo bi da bude prepoznat kao važan deo nacionalne kulture uopšte. Puritanci preziru sevdalinke, narodne pesme ili viceve, ali ukoliko želite da shvatite neki narod, bez toga ne može. To ostvarenje nije bilo upisano u istoriju jugoslovenskog filma"

Bečki pozorišni festival

Kafkijansko oko

Ovogodišnji Bečki pozorišni festival okupio je 39 predstava iz 27 zemalja sveta. Ovoj statističkoj bujnosti odgovara zanimljiv izbor međusobno ekstremno različitih pozorišnih formi, od klasičnog izraza Petera Štajna do samovoljnog modernizma Robera Lepaža

Istorija pljačke

24.jun 2009. Aleksandar Ćirić

Elginov mermer

Građevine na Akropolju značajno su oštećene tokom venecijanske opsade 1687. u Morejskom ratu; eksplozija baruta u svetinji Partenona, gde se nekad nalazio Fidijin kip Atene odnela je krov i deo stubova hrama. A onda se, stotinak godina kasnije – tačnije, 1799 – na Akropolju pojavio Škotlanđanin Tomas Brus, sedmi erl od Elgina i jedanaesti od Kinkardina, britanski ambasador u Otomanskoj imperiji, najčuveniji pljačkaš Akropolja, posebno Partenona

Novi akropoljski muzej

24.jun 2009. Nebojša Grujičić

Čudo u Atini

Sve je bilo glamurozno na ceremoniji otvaranja Muzeja. Među stotinama zvanica iz sveta bili su predsednici, premijeri, ministri kulture iz tridesetak zemalja, kao i predstavnici Vatikana i Grčke pravoslavne crkve, koja je blagoslovila otvaranje Muzeja

Domaći komadi

17.jun 2009. Ivan Medenica

Izvorna misija

Nedavno su održane beogradske premijere dve predstave rađene po domaćim komadima, "Nebeski odred" i "Možda smo mi Miki Maus?", kojima njihov koproducent, Sterijino pozorje, ostvaruje, uz saradnju s beogradskim i stranim partnerima, svoju izvornu misiju

Sterijino pozorje (2)

17.jun 2009. Teofil Pančić

Nemačka, Nemačka, između ostalog

Selekcija "stranog teksta" bila je bogata: o nemačkoj krivici, o najboljem od svih svetova, o ženama i muškarcima, o razbojnicima i nasilju svakovrsnom, uključujući i nasilje nad gledaocima...

Beogradski trijenale svetske arhitekture

17.jun 2009. Sonja Ćirić

Energija svetlosti

U Galeriji Progres od 16. juna do 7. jula održava se Deveti beogradski trijenale svetske arhitekture na kome je izloženo 107 projekata iz 33 zemlje na 120 postera