Intervju – Snježana Banović, rediteljka i teatrološkinja
Ptice, zveri i šišmiši
"Priču o ‘pomirenju’ zavađenih jugoslovenskih naroda i kultura ja zovem Brionskim sindromom, koji se najbolje objašnjava Ezopovom basnom o pticama, zvijerima i šišmišima. Kad su ptice i zvijeri bile u ratu, šišmiš se nije htio odlučiti da li je ptica ili zvijer. Kad su napokon ratnici, skroz izgrebani i očerupani, objavili primirje, šišmiš se iskidao od grljenja i cmakanja s jednima i drugima jer je navodno uvijek bio ‘njihov’. Na Brionima, ali i na još nekim mjestima preživjele ‘interesne YU kulture’, borave ta dvolična lica i dan-danas, a najgore je u svemu što im za to pare, nagrade i aplauze daju blesave ptice i slabašne zvijeri koje se još uvijek, nakon desetljeća njegovog ‘dilovanja’ emocijama i interesima, i danas daju impresionirati šišmiševim lažima"
Pisci o umetnicima – O Vladimiru Nikoliću
Čovek koji je oplakao Marsela Dišana
Knjige
Kraljica Natalija i njeno vreme
Dve upravo objavljene knjige posvećene životu i delu kraljice Natalije Obrenović vraćaju u fokus kako njenu sudbinu tako i istorijske i kulturne prilike u Srbiji poslednjih decenija XIX veka
Kultura sećanja
Skenderbeg, tačka susretanja
Na dan izlaska ovog broja "Vremena" u Elbasanu će biti odigrana fudbalska utakmica između reprezentacija Srbije i Albanije. U danima kad su ovakve utakmice događaji visokog rizika, čak i kada, barem za jednu od strana, nemaju nikakav rezultatski značaj, korisno je prisetiti se istorijskih figura koje spajaju srpsku i albansku tradiciju. Takva je figura Skenderbeg
Strip i muzika – Izložba Dvadeset lakih komada
Oko, uho i mašta
Izložba naslovljena Dvadeset lakih komada ima za temu lični pogled italijanskog strip publiciste Andree Placija na stripove inspirisane muzikom
Muzika – New Order, "Music Complete" (Mute, 2015)
Poezija disko kugle i druge nevažne teme
New Order su pesnici i psiholozi i kriminolozi, analitičari i junaci svojih pesama, poslednji romanopisci pop muzike. Upravo su objavili novi album, deseti po redu, jedan od svojih najboljih i najboljih koji su ove godine objavljeni
49. BITEF
Polifonija kolonije
Mada nije nagrađena, paradigmatična predstava ovogodišnjeg Bitefa bila je Common Ground berlinskog pozorišta Maksim Gorki u kojoj se ratni raspad Jugoslavije predstavlja u kombinaciji kiča kao najvišeg stepena banalnosti asocijacija i jedne skoro starinski kolonijalističke egzotizacije
Intervju – Stevan Filipović, reditelj
Šta posle Vučića
"Mladi ljudi ovde su žrtve zato što nisu birali da se rode u državi u kojoj gotovo neograničenu vlast imaju ljudi koji su devedesetih pozivali na najstrašnije zločine i bili kreatori i nosioci politika koje su u krvavom piru do kraja razorile sve pozitivno što se na Balkanu desilo u prethodnih pola veka. Niti su birali da se rode u vremenu u kome ti i takvi političari bivaju svesrdno podržani od Evropske unije, koja se za manje od decenije transformisala u interesnu grupu najbogatijih članica, hladnu i nezainteresovanu za tekovine i vrednosti građanskih društava, koje se nalaze u njenim temeljima. Nisu birali ni da im roditelji budu apatični, ekonomski devastirani patrijarhalni autoritarci, koji će decenijama iznova i iznova glasati za ljude koji im jedu decu. Krivci su – ako se prepuste apatiji i pomire sa ulogom žrtve. Krivci su i ako tu poziciju žrtve iskoriste kao opravdanje za sopstveno nasilje. Ako se ne probude i ne prepoznaju sopstveni deo odgovornosti za zajedničku budućnost"
Pozorište – Duh koji hoda
Pucanj u srce kojeg nema
Izvanredan novi komad Dukovskog, koji je Popovski besprekorno postavio, s inspirisanim ansamblom SNP bez slabog mesta: da je bolje, ne bi valjalo
Pisci o umetnicima – O Mrđanu Bajiću
Slika sveta Mrđana Bajića
Strip – Voren Tafts, Lens
Više od nostalgije
Strip Lens Vorena Taftsa pokazuje svoje najlepše lice u maestralnoj restauraciji Manuela Kaldasa. Izdavačka kuća Makondo je objavila prve dve, od planirane četiri knjige koje će obuhvatati celokupan Taftsov serijal
O Ekatarini Velikoj – Povodom izlaska CD-a Iznad grada
Mesto pod ponjavom
Više od 20 godina posle fizičkog nestanka i Milana i grupe EKV, njihov opus se uveliko približio bezbednoj rokerskoj robi za malograđane novih naraštaja, kao ušuškanom izgovoru da je odmetništvo pokušano, ali eto ne ide... U Srbiji "Klub 27" ima članove s nešto više godina, valjda su se kasnije osamostaljivali od roditelja. Trajalo je to odbijanje stvarnosti, predaja pred nevoljama. U međuvremenu, EKV je postao najprecenjeniji bend na ovim prostorima, mračni predmet mistifikacije
Intervju – Dušan Otašević, slikar
Sudbina umetnosti u kapitalizmu
"Rekonstruisani Muzej savremene umetnosti u Beogradu neće biti otvoren 20. oktobra, na pedesetogodišnjicu postojanja, kako je bilo najavljeno, ali će bez sumnje kulturni događaj već biti ukoliko se tada bude video kraj renoviranju. Prošle godine se nije videlo ništa: ni kada će biti, ni kuda to sve ide. Otvaranje obnovljenog muzeja u oktobru bila je više želja, nego realna mogućnost"
49. Bitef
Ilijada i sto jada
Prvi Bitef bez Jovana Ćirilova protiče u znaku ljubljanske Ilijade, i manjih ili većih razočaranja najnestrpljivije očekivanim produkcijama
Pisci o slikarima – O Draganu Matiću
Azurni avgust
Intervju – Zubin Mehta, dirigent
Gandi muzičkog sveta
"Mi pokušavamo da uradimo najbolje što možemo. Možda se to ne čini kao da je nešto veliko, ali nikad nemojte potcenjivati snagu muzike. Ona ima tu moć da ljude koji su suprotstavljeni – natera da se osmehnu jedni drugima... Uvek pokušavam da izgradim mostove preko muzike. Ali ne bih preuveličavao svoj značaj – kad Đoković igra sa Čilićem u tenisu, to je donekle slično"
Muzika – 45 godina od smrti Džimija Hendriksa
Vatra i ništa
Osamnaestog septembra 1970. godine oko sedam ujutro krenuo je na počinak. Istanjenih nerava od probdevene noći, uzeo je nekoliko pilula za spavanje. Potom još nekoliko. Kad su ga četiri sata kasnije dovezli u bolnicu, bio je mrtav. Gitarista koji je svirao najčistiji mogući rokenrol
Najava 49. Bitefa
Uspomeni na Jovana Ćirilova
Na dan izlaska ovog broja "Vremena" počinje 49. Bitef, prvi Beogradski internacionalni teatarski festival koji će proći bez Jovana Ćirilova. U glavnom programu na njemu će biti prikazano deset predstava, s akcentom na političkom teatru
Intervju – Vedrana Rudan, književnica
Koga i zašto psuje Vedrana Rudan
"Kada su fotke mrtve djece mijenjale svijet? Da li je i jedno mrtvo jugoslavensko dijete skrenulo sa putanje divljake koji su Jugoslaviju pretvorili u prah i pepeo? Mrtva djeca zanimljiva su samo licemjernim medijima koji se zgražaju nad ljudskom bešćutnošću. Koja pizdarija. Amerika je u proteklih nekoliko desetljeća ubila milijune djece, što svoje, što naše, što sirijske, afganistanske, pakistanske… Koga briga. Ubijanje djece načelno je neprihvatljivo, ali stvarno je potpuno normalno. Mrtva djeca su uvijek dokaz da se neki ljudi bore za slobodu i demokraciju. U ovom slučaju su to Ameri"
Intervju – Marko Aleksić, autor biografije Marka Kraljevića
Istorijska figura, mitsko ogledalo
S obzirom na to da je Marko Kraljević ne samo srpski već i epski junak svih Južnih Slovena, teško je naći pravo objašnjenje kako to da nije bilo knjige koja bi se bavila njegovom istorijskom ličnošću. Nedavno objavljena studija Marko Kraljević – Čovek koji je postao legenda prva je biografija istorijskog Marka Mrnjavčevića
Strip – Rabinov mačak
Teozofija u bajci
Remek-delo novog francuskog talasa koji kroz inovativnu naraciju donosi pregršt teoloških, egzistencijalnih i moralnih pitanja, poneki odgovor i dosta vedrine iz ugla jednog mačka
Pisac o slikaru
Radomir Reljić
O Simonidi Rajčević
Tamna zvezda
In memoriam – Đorđe Stojanović, knjižar (1946–2015)
Odlazak velikog Knjižara
Đorđeva ideja je bila – kao ideja onog čudesnog francuskog izdavača i knjižara Žozea Kortija – da se svaka knjiga proda: neka za 25 dana, a neka za 25 godina. Kakav optimizam i poverenje u svet!
Serija – Deutschland 83
Sloboda i dužnost, rakete i banane
Sjajna nemačka serija dočarava i interpretira vreme Hladnog rata i podeljene Nemačke inteligentno i precizno, bez ustupaka nadirućem revizionizmu
Književnost – Tajna Elene Ferante
Videti Napulj i pisati
Niko dosad nije javno objavio stvarni identitet spisateljice koja svoje knjige potpisuje imenom Elena Ferante. Imajući u vidu u kakvoj epohi živimo, to je zaista čudo, a ono je još veće jer je reč o vrhunskoj romansijerki, možda i najboljem italijanskom piscu nove generacije, one koja je na scenu stupila krajem prošlog i početkom ovog stoleća


















