Intervju – Danijel da Friz Džonston (My Baby)
Novo definisanje sebe
"Ima nešto u vezi sa tim izvesnim uzdižućim raspoloženjem u muzici za kojim ljudi na Balkanu čeznu. Za prilikom da se slavi život, mislim"
"Ima nešto u vezi sa tim izvesnim uzdižućim raspoloženjem u muzici za kojim ljudi na Balkanu čeznu. Za prilikom da se slavi život, mislim"
"Ja se ponekad uštinem da proverim da l’ se to nama baš sve desilo? Da su svi ti ljudi bili ovde baš kad je trebalo da budu? Znate, Ken Louč je došao na 16, Nikita Mihalkov na 8 sati. Da li ste vi zaista stajali na sceni sa Batom Živojinovićem i Teom Angelopulosom?"
Ova izložba je odgovor na dominantne pristupe promišljanju jugoslovenskog socijalističkog projekta: ne idealizuje niti revidira prošlost, već govori kako je ta prošlost zaista izgledala
Nakon prve noći i prva tri dana života Narodnog muzeja u Beogradu u saniranoj i rekonstruisanoj zgradi, njegovu novu stalnu postavku videlo je više od 15.000 posetilaca. Bio je to razlog da Narodni muzej produži besplatan ulaz do 8. jula. O novoj postavci pisali smo u pretprošlom broju, a u ovom prenosimo detalje sa svečanog otvaranja 28. juna zabeležene fotografijom Marije Janković
"Separatistička propaganda pokušava da prikaže današnju Španiju kao frankističku. Ali, poslednje istraživanje nivoa demokratije u pojedinim državama tvrdi da je Španija na sedamnaestom mestu. Zašto ljudi veruju lažnim vestima i populizmu?"
Svetski kongres IFTR 2018 u Beogradu najnoviji je primer kako treba osmišljavati i koristiti potencijale kulture i stvaralaštva u promociji države
Započeo je veliki posao rekonstrukcije Kineske četvrti, centralnog dela projekta "Novi Sad 2021". Arhitekte Darko Polić i Srđan Jovanović Vajs objašnjavaju kako će se odvijati proces očuvanja autentičnog i transformacije ovog popularnog dela grada
"Verujemo da je projekat Evropska prestonica kulture idealna prilika da pokrenemo još jedan nov potencijal – društveni"
"Ono što je, rekao bih, pre svega drugog do sada nedostajalo povodom Fruške gore, jeste potpuna svest o svemu što sam pomenuo, a onda i odgovarajući odnos koji bi bio pretvoren u praktično delanje"
Neobična, žanrovski neuhvatljiva knjiga filozofa Dragana Lakićevića biografska je priča o Zoranu Đinđiću, ali i o generacijama "dece socijalizma" koja su istraživala puteve promene
"Nismo skloni završecima u ovim krajevima, više smo za dugotrajne zaplete i odugovlačenje radnje, za odgodu kulminacije. Kao u seksu. Rat nas je trajno obilježio. Trauma koja se ne liječi. Pomalo smo pomaknuti ostali. Zaostali za onima koji smo mogli biti da ga nije bilo. Ono što sigurno znamo nakon svega, znamo lučiti: ko je Srbin, ko je Hrvat, ko Bošnjak, znamo jasnije raspoznavati ljude koji nam ne pripadaju. Mrzimo puno lakše nego do tad"
Glasom pisana istorija Dragoslava Simića, knjiga njegovih transkribovanih radijskih emisija u kojima poznati i nepoznati, pričajući o sebi, svedoče o prošlom veku kakvog ne znamo
"Grčka i Srbija su kao lice i naličje na sitnom novčiću boga obilja. Glava ili pismo – nama je svejedno, naša uloga u ovoj večito savremenoj svetskoj komediji ne menja se mnogo. Mi smo nešto kao Rozenkranc i Gildenstern u Hamletu, kraljevima smo uvek manje-više isti"
Debitantski roman Amerikanca Bena Lernera, smešten u savremeni Madrid, duhovita je i inteligentno vođena priča o odrastanju
"Rebetske pesme pisali su rebetisi za rebetise. Rebetis je bio čovek ophrvan tugom, koju je izbacivao iz sebe", piše u knjizi Gejl Holst o supkulturnom muzičkom žanru nastalom kao otpor grčkog naroda protiv diktature
Abas Hider, Lažni Indijac, Beograd, Službeni glasnik, 2017, s nemačkog prevela Maja Anastasijević
"Kada su nas posjetili rođaci sa Raba, s tada četverogodišnjom kćeri, naš Lukas je imao tri godine, djevojčica je upitala roditelje: ‘Ma, ljudi kako se to moglo dogoditi Lukasu da živi u zemlji u kojoj se ne priča njegov jezik?’ Ta rečenica je, koliko djetinje naivna i smiješna, toliko i bolna"
U istom prostoru, u novoj stalnoj postavci Narodnog muzeja, biće nekoliko nikad izlaganih eksponata, ali i potpuno nov stav prema pitanju da li treba pokazivati samo najlepše i najsjajnije iz kolekcije ili ne. Biće to važna, mada na prvi pogled neuočljiva promena u obnovljenoj zgradi našeg nacionalnog muzeja
"Njegoš je bio ozbiljan čovjek, jedinstvena, genijalna, tragična osobnost koja je s najdubljom vjerom i misijom gradila i povezivala usred krvavih sukoba i podijeljenosti, a ovo danas su uglavnom barabe, prevaranti i ćoškaroši s figom u džepu"
Književnica, koja se nije dala gurnuti na dno, veliki deo sebe ostavila je Beogradu
Kao selektor Sterijinog pozorja bukvalno je promenio krvnu sliku jugoslovenskog teatra i drame stavljajući akcenat na kritičko preispitivanje savremenog društva
Predstava Ateljea 212 po novom tekstu Milene Marković otvorila je niz pitanja o prirodi (ne)dramskog teksta i njegovom scenskim potencijalu

Profesor, poljoprivrednik i otac šestoro dece Aleksandar Čupić nije planirao političku karijeru. Ipak, iskustvo sa studentskim plenumima i podrška studentskom pokretu doveli su ga među kandidate za predsednika Narodne skupštine

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede
Direktorka i glavna urednica novinske agencije Tanjug Jovana Joksimović podnela je ostavku i napušta agenciju u televiziju Tanjug. Za „Vreme“ je potvrdila da i dalje ostaje na televiziji K1, gde vodi jutarnji program.

Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen

Kako „Vreme“ nezvanično saznaje, Nikolina Rakić, donedavno perjanica Informativnog programa Radio-televizije Srbije, napušta javni servis i prelazi u Tanjug, u kom je do jula, deo vlasništva imala i Manja Grčić, bivša direktorka RTS-a. Grčić je, između ostalih, smenila i Nikolinu Rakić, a onda i sama podnela ostavku