U Ustanovi kulture „Parobrod“ do 13. jula traje izložba Viljema Polstre, holandskog dokumentarnog fotografa, koji je poslednjih pet godina proveo na Kosovu radeći na projektu „Za Hanu, priče budućnosti iz prošlosti“. Za nastanak projekta važna je sledeća Polstrina lična priča.
Posle smrti roditelja, Polstra je pronašao kutiju sa dokumentima i fotografijama sa njihovom tajnom. Upoznali su se posle Drugog svetskog rata i ljubavlju uspeli da prevaziđu ono što je izgledalo kao nepremostiv problem: ona je bila Jevrejka čija je skoro cela porodica ubijena u Holokaustu, a on nacistički simpatizer i zaposlenik koji je za vreme rata živeo i radio u Berlinu. Uspeli su da opstanu uprkos protestima. Polazeći od ove lične priče, Viljem Polstra se uputio na posleratno Kosovo tragajući za mogućim suživotom dve suprotstavljene strane.
Fotografije na njegovoj izložbi prikazuju portrete običnih ljudi, scene iz svakodnevnog života, sa sportskih i političkih događaja kao što su protesti. Većina portreta upotpunjena je citatima ljudi koji su fotografisani i iz kojih se vidi Polstrina poruka da većinu stanovništva uopšte ne zanimaju sukobi, nacionalizam i politika već miran, svakodnevni život. Tokom rada upoznao je mešoviti bračni par koji ga je podsećao na priču njegovih roditelja: ona je Albanka iz Tirane, on je Srbin iz Beograda a upoznali su se u Prištini. Posle neuspešnih pokušaja zajedničkog života u Tirani i u Beogradu, odlučili su se za Njujork.
Polstra je uspeo da prikaže svoju izložbu i u Prištini i u Beogradu što je takođe retkost, čak i u oblasti kulture. „Izložba u Prištini bila je na otvorenom, duž Bulevara Majke Tereze, i ispred kosovskog Parlamenta. Posmatrao sam ljude dok gledaju fotografije, ljude koji nikad ranije nisu bili u muzeju. Neki su bili ljuti, neki tužni dok su prekopavali po uspomenama iz rata, sećanjima na rodbinu i prijatelje koje su izgubili. Jedan posmatrač mi je otvoreno rekao kako mu se ne sviđa prisustvo radikalnog islama na fotografijama jer, kako kaže, toga nema na Kosovu. Zašto si fotografisao ljude dok se klanjaju na ulici, to nije Kosovo, rekao mi je. Ali reakcije su uglavnom bile pozitivne. Video sam mlade ljude sa roditeljima kako sa engleskog prevode sadržaj i starije koji saosećaju sa tužnim sudbinama ljudi koje su oduvek smatrali svojim neprijateljima.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Središnji događaj 26. sezone Teatra „Ulysses“ je premijera „Na čijoj strani“ Ronalda Harvuda koja pita da li je istina koju pišu pobednici zaista – istina. Glavni lik glumi Svetozar Cvetković
Preminuo je Nikola Bertolino, prevodilac zbog koga volimo Remboa, Bodlera, Puškina, Pasternaka i slične velike pesnike, i pisac koji je spajao Srbe i Hrvate
Ako neko zna da generira intenzivan jezik, ostalo se može naučiti. Obrnuto je puno teže. Pisanje traži posvećenost, ne ide uz stotinu ostalih poslova, traži žrtvu samoće, izolacije, udubljivanja, ako je to žrtva. Instantnost se lako prepozna, nekada s njome i urednički riskira. Ali sve je jasno, ako ne pre, na drugoj knjizi. Sve to ne znači da je neko nepogrešiv, dolaze trendovi i generacije koje nužno ne razumemo
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.