U Modernoj galeriji Valjevo, u kojoj su radovi Ljube Popovića, otvorena je izložba njegove ćerke
U Modernoj galeriji Valjevo, koja od početka rada izlaže fantastiku, otvorena je izložba „Ishodište“ Adriane Popović, ćerke arhitekte Nataše Jančić i slikara Ljube Popovića. Adriana živi i stvara u Parizu, po obrazovanju je vajar i geofizičar, profesor je vajarstva i keramike, izlagala je u Francuskoj i drugim zemljama.
U Valjevu su izložene skulpture (iz perioda 2002 – 2022), grafike (2022-2024) i devet slika Ljube Popovića, koje je on poklonio svojoj kćerci.
Rad sa izložbe
U standardno visokokvalitetnom katalogu je tekst francuskog filozofa Žeroma Gofeta, u kome se kaže da su Adrianine skulpture stalno obnovljena zagonetka života u njegovoj moći preobražaja, bilo bi previše jednostano reći da se suočavamo sa sanjarenjem izvajanim u materiji, mimo vidljivog, ona iznad svega vaja naše misli i našu osećajnost… ona istražuje fluidni, ili preobražajni aspekt našeg tela i naših života…
Rad sa izložbe
U istom katalogu je i tekst likovnog kritičara i kolekcionara Dejana Đorića, koji kazuje da ova vešta vajarka uznosi, uzbuđuje i izaziva posmatrača negiranjem tradicionalne ideje skulpture, a da ne napušta tradiciju u njenom najboljem vidu. Nije li ona jedan od poslednjih romantičara evropske likovne scene, romantizma koji dolazi iz budućnosti da izbavi iz sunovrata i apokalipse. Njeno tradicionalno stvaralaštvo podrazumeva dubinu, skulpturu kao geologiju, odnosno geografiju mašte, pokrete u slojevima ljudskog i nadnaravnog, u skulpturi kao magiji, podzemnom govora bića u nebiću…
Adrianu smo pitali, šta za nju znači izlaganje, i kako se oseća, u Galeriji koji je osnovao njen otac, i u kojoj je stalna postavka njegovih slika? Odgovara da je puna emocija, on kao da je prisutan, i posmatra njene skulpture. Tu su njegove slike, na spratu galerije mu je biblioteka, to je vraća na razgovore sa njim o umetnosti i slikarstvu, detinjstvu na ostrvcetu Vrnik kod Dubrovnika, i drugim temama. Na mnogo načina je vezana za ovo mesto…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Očigledno je da su „Gradovi u fokusu“ prioritet Ministarstva kulture, skoro svi izabrani na ovom konkursu su već isplaćeni. Isplaćeni su i neki manastiri i institucije van ovog projekta. Za savremeno stvaralaštvo i dalje nema para
Spomenik kralju Milanu i rekonstrukcija Muzeja tekstila u Leskovcu prvi su projekti čija je realizacija počela u okviru Prestonice kulture Srbije. Spomenik će koštati oko 55 miliona dinara, a Muzej oko 624 hiljade evra
Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.