Kako su iskustva Praškog proleća doprinela jugoslovenskom filmu, kako je bilo raditi u Jugoslaviji, o cenzuri i slobodi u intervjuu za praznični dvobroj „Vremena” govori Predrag Pega Popović, prvi diplomirani filmski snimatelj u Jugoslaviji
Dok se javnost bavi energetskim i ekološkim pitanjima data centara, ključna dilema ostaje u senci – koliko su podaci građana zaista zaštićeni u digitalnim sistemima države
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati
U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Režimski propagandni film protiv Verana Matića vratio je u žižu dva nerasvetljena slučaja – masakr srpskih mladića u Peći i ubistvo braće Bitići. Za oba se sumnjiči služba. Ako je predsednik Vučić nekad i mislio da omogući istragu, na to je davno zaboravio
„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta
Više nema neumerenog optimizma iz prošle godine da vlast „samo što nije pala“, ali je za razočaranja prerano. Kako se studenti snalaze između opozicije i režimskih batinaša? To je tema novog broja „Vremena“
Ne zna se šta će Manji Grčić mesto direktorke javnog servisa, ali se zna šta će vlastima Manja Grčić na toj poziciji. Idu izbori i valja sve još utegnuti, kažu izvori „Vremena“
Centar za društvenu stabilnost, formalno think tank, a suštinski propagandni pogon vlasti, novcem poreskih obveznika proizvodi filmove i kampanje protiv neistomišljenika. Sagovornici „Vremena“ upozoravaju na model parainstitucija koji je karakterističan za autoritarne režime
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Mnogi u Srbiji se raduju krahiranju svetskog poretka, kaže za „Vreme“ spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić. Raduju se, dodaje, ili iz zluradosti ili iz pogrešne vere da rušenje poretka odgovara Srbiji
Na proteste u Srbiji mnogi idu sa psima. Bilo ih je čak i u studentskoj šetnji do Novog Sada. A sve je to glasno i može biti nevolja. Veterinari govore za naš njuzleter Međuvreme
Nadležni u Srbiji se nisu uzeli u pamet posle smrtonosnog požara u jednom staračkom domu. Inspekcije su retke, pa niko ne zna koliko ilegalnih domova za stare zapravo ima, otkriva „Vreme“
Vlasti Aleksandra Vučića godinama ništa nisu radile na energetskoj bezbednosti, pa su protraćile i ovih deset meseci, koliko su odlagane sankcije NIS-u, kaže za „Vreme“ Vasko Kelić iz Centra za ekonomska istraživanja. Sada su na stolu samo loše opcije
Posle skoro šest meseci zastoja, Skupština Kosova konačno je konstituisana izborom Nenada Rašića za potpredsednika iz redova srpske zajednice. Srpska lista, čiji kandidati nisu dobili podršku, najavljuje mogućnost žalbe
„Na delu je državni udar iznutra – predsednik neprikriveno preuzima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast“, upozorava bivša predsednica Vrhovnog suda Vida Petrović Škero. U intervjuu za „Vreme” govori o selektivnoj pravdi, pritiscima režimskih medija i torturi nad građanima, ali i o odgovornosti koju će morati da snose i oni koji su ćutali
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Strah u Briselu: EU je zavisna od kineske solarne tehnologije',
pubdate: '2026-05-14 17:05:11',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Energetika,Evropska komisija,Evropska unija,Kina,Solarna energija",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Strah u Briselu: EU je zavisna od kineske solarne tehnologije',
'pageContent': 'Evropska komisija preduzela je korake da blokira finansiranje za solarnu tehnologiju proizvedenu u Kini zbog straha da bi ta tehnologija mogla predstavljati bezbednosnu pretnju za evropsku elektroenergetsku mrežu, pa čak i izazvati velike nestanke struje.
Odluka, koja je potvrđena 4. maja, odražava rastuću zabrinutost u Briselu da zavisnost Evrope od kineske zelene tehnologije čini Uniju ranjivom na bezbednosne pretnje, piše DW.
Zabrana finansiranja usmerena je na solarne invertere, koji se često opisuju kao mozak sistema za proizvodnju solarne energije.
Ti solarni inverteri su uređaji koji pretvaraju solarnu energiju u upotrebljivu električnu energiju. Povezani su na internet i često im se može pristupiti na daljinu radi održavanja i ažuriranja softvera.
Najgori scenario: Nestanak struje širom Evrope?
„Sve kompanije koje proizvode invertere imaju nešto poput prekidača za gašenje“, rekao je za DW Kristof Podevils, generalni sekretar Evropskog saveta za proizvodnju solarne opreme. Prekidač za gašenje i druge veze na daljinu normalno se koriste radi bezbednosti ili stabilizacije mreže.
Ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da bi, u najgorem slučaju, hakeri ili neprijateljski državni akteri mogli iskoristiti te veze na daljinu kako bi poremetili snabdevanje električnom energijom.
Tokom 2024. godine, 61 odsto svih invertera uvezenih u Evropu dolazilo je iz Kine, prema podacima istraživačke grupe Lum sa sedištem u Ženevi. Huawei i Sungrow su dva proizvođača invertera koji dominiraju ne samo evropskim, već i globalnim tržištem. Nekoliko kineskih proizvođača već je isporučilo opremu za više od 220 gigavata instaliranog solarnog kapaciteta u Evropi.
„Da to stavimo u odnos, kontrola nad otprilike 10 gigavata već bi bila dovoljna da izazove velike poremećaje u evropskoj elektroenergetskoj mreži“, rekao je Podevils.
Sumnjivi komunikacioni uređaji u solarnoj tehnologiji
Ne postoji nijedan poznat slučaj da su inverteri proizvedeni u Kini korišćeni za gašenje delova evropske mreže. Ali zabrinutost je pojačana nakon što je Rojters 2025. godine objavio da su američki energetski zvaničnici otkrili sumnjive komunikacione uređaje unutar nekih invertera proizvedenih u Kini. „Pretnja je stvarna“, rekla je stručnjakinja za sajber bezbednost Svantje Vestfal. „To nije izmišljena hipoteza."
Rasprava o inverterima dolazi u trenutku kada Evropa preispituje svoju širu zavisnost od uvoza kineske tehnologije za čistu energiju. Prema podacima grupe Lum, Kina učestvuje sa 98 odsto uvoza solarnih panela i sa 88 odsto uvoza litijum-jonskih baterija u Evropu. Ta organizacija upozorila je da funkcije daljinskog pristupa u povezanim energetskim tehnologijama mogu stvoriti potencijalne ranjivosti u elektroenergetskim sistemima.
Dominacija kineske zelene tehnologije u Evropi
Brisel sve češće zauzima oštriji stav prema kineskom uvozu koji se smatra ili bezbednosnim rizikom ili pretnjom evropskoj industriji. U martu je Evropska komisija predstavila Zakon o industrijskom ubrzanju, čiji je cilj usmeravanje većeg finansiranja ka evropskim zelenim tehnologijama, uključujući baterije i električna vozila.
Komisija je takođe predstavila reviziju Zakona o sajber bezbednosti, koja će Briselu dati veća ovlašćenja da ograniči kineske kompanije u kritičnoj infrastrukturi, poput komunikacija ili snabdevanja energijom širom Evropske unije.
Prema najnovijim merama, sredstva EU kojima direktno upravljaju Komisija i institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj više ne mogu biti korišćena za kupovinu solarnih invertera proizvedenih u Kini. Ograničenja se ne odnose na kupovine koje direktno obavljaju države članice EU, a postojeći kineski inverteri instalirani širom Evrope mogu ostati u upotrebi.
„To je korak u dobrom smeru", rekla je Vestfal. „Ali nismo zabranili te kineske invertere na našem tržištu."
Mogu li evropski inverteri nadoknaditi manjak?
Trenutno se 80 odsto novih solarnih sistema u Evropi oslanja na kineske invertere, prema podacima Evropskog saveta za proizvodnju solarne opreme. Ako se kineski dobavljači udalje od zadovoljavanja evropske potražnje, evropski proizvođači moraće da popune značajan jaz. Ali Podevils smatra da su evropski dobavljači spremni:
„Moguće je povećati proizvodne kapacitete za samo nekoliko meseci do nivoa potrebnog za pokrivanje potražnje“. Očekuje se da će inverteri proizvedeni u Evropi biti nešto skuplji od kineskih alternativa - za oko dva odsto, prema rečima jednog zvaničnika Evropske komisije. Ali Podevils tvrdi da je taj dodatni trošak opravdan. „To je kao uplata osiguranja", rekao je on.
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-14 17:05:11',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});