Vlasti Aleksandra Vučića godinama ništa nisu radile na energetskoj bezbednosti, pa su protraćile i ovih deset meseci, koliko su odlagane sankcije NIS-u, kaže za „Vreme“ Vasko Kelić iz Centra za ekonomska istraživanja. Sada su na stolu samo loše opcije
Šta će biti sa naftom – ne zna se. Manje su verovatne nestašice, poskupljenja su gotovo sigurna, ali je jedno sasvim izvesno – srpska ekonomija će doživeti pad.
To u intervjuu za „Vreme“ kaže Vasko Kelić, istraživač u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.
„Sankcije će gotovo sigurno dovesti do pada domaće proizvodnje pomenutih naftnih derivata, što će se svakako negativno odraziti na industrijsku komponentu BDP“, kaže Kelić za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (16. oktobar).
„Samo snabdevanje u najvećem broju slučajeva ne bi trebalo da bude drastično ugroženo do kraja godine i u toku zime. A posle toga nas očekuje ogromna neizvesnost, čiji ishod će zavisiti od toga šta će se u međuvremenu dešavati“, dodaje on.
Foto: Marija JankovićVasko Kelić
Dugo nečinjenje
Stvar je imala dugu predigru – godine energetske zavisnosti od Rusije, a potom i deset meseci odlaganja sankcija. U tom periodu, kritikuje Kelić, vlast nije uradila takoreći ništa.
Sada mora da se bira između dva zla – ili da građani plaćaju preskupu naftu, koja je i sada najskuplja u regionu. Ili da se pritisak cene popusti smanjenjem akciza što će prazniti državni budžet.
Kelić inače ne očekuje drastične nestašice. Kaže, najverovatnije će mađarski MOL biti među glavnim dobavljačima. Ali, bez domaće prerade sirove nafte, to „rešenje“ će skupo koštati.
Preuzimanje NIS-a jedina opcija
I na dugi i na kratki rok, smatra naš sagovornik, teško se mogu zaobići nacionalizacija NIS-a ili uvođenje prinudne uprave.
„Spominje se gasni sporazum kao argument za nastavak prilagođavanja ruskim zahtevima u pogledu NIS-a. Kao što vidimo, taj sporazum je uprkos blagonaklonom stavu vlasti prema Ruskoj Federaciji upitan, a najave iz Bugarske i EU upućuju da za koju godinu možda neće biti moguć nikakav upliv ruskog gasa“, kaže Kelić, koji je i odbornik Zeleno-levog fronta u opštini Stari grad.
„Za ovih deset meseci od kako su sankcije inicijalno najavljene, a posebno u proteklih nekoliko godina, naša vlast je propustila priliku da traži dodatni dugoročni gasni aranžman sa drugim potencijalnim partnerima, što u Evropi, što u svetu“, zaključuje on.
Ceo intervju čitajte u „Vremenu“ od četvrtka, 16. oktobra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca
Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja
Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti
Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards
2026).
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!