

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?
U jeziku briselske birokratije se to zove fact finding mission – misija za utvrđivanje činjenica. Kako god se zvalo, jasno je da poseta delegacije iz Evropskog parlamenta (EP) u petak i subotu nije rutinska i nije beznačajna.
„Vreme“ u novom broju koji je na kioscima od četvrtka (22. januar) analizira koji su dometi posete ekipe iz Strazbura.
I pre nego što su došli, iz vrha vlasti dobili su uvrede. Posebno je loše prošao izvestilac Tonino Picula. U skupštinskoj raspravi svi koji su mu poželeli dobrodošlicu označeni su kao „izdajnici, piculići i ustaše“.
Poslanici vladajuće koalicije nadmetali su se ko će bolje parafrazirati izjavu Aleksandra Vučića kako „nema nameru da sa njima gubi vreme“. Predsednik Srbije će biti u Davosu, dok će Ana Brnabić biti u poseti Estoniji.
Kako za „Vreme“ kaže Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, ovakve misije su retke. Nije bitno, smatra, hoće li iz posete izići neka deklaracija već kako će se oblikovati stav Evropskog parlamenta prema Srbiji u narednom periodu.
„EP ne donosi izvršne odluke, ali njegove rezolucije i političke poruke imaju snažan uticaj na percepciju Srbije u EU i na stavove država članica. Upravo zato umanjivanje značaja ove misije predstavlja ili nerazumevanje uloge Evropskog parlamenta ili svesno obmanjivanje javnosti“, dodaje Selaković.
Osnov za posetu je rezolucija EP s kraja oktobra. Misija ima za cilj da se na terenu proceni stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmerena na studente, akademike, prosvetne radnike i zaposlene u javnom sektoru.
Nataša Dragojlović, koja je bila koordinatorka Konventa od 2014. do 2022. godine, za „Vreme“ kaže da misija nije ni morala da dolazi.
„O stanju demokratije i ljudskih prava u Srbiji sve se već zna. Hiljade stranica analiza i izveštaja već im je na raspolaganju. Ali ako je već doneta odluka da žele da dođu, onda svi akteri, i parlamentarni i vladini i nevladini, treba da iskoriste tu posetu na najbolji mogući način“, kaže Dragojlović.
U opoziciji kažu da je dolazak važan i da ne bi bio moguć bez njihovog rada. Nadaju se da će u Evropskoj uniji shvatiti da na vlasti Aleksandra Vučića ne mogu da računaju.
Neki analitičari posebno ističu značaj ubeđivanja najveće evropske porodice stranaka – Evropske narodne partije. Njoj pripada i Srpska napredna stranka.
Osim sa opozicijom – i proevropskom i nacionalnom – šarena grupa iz Evropskog parlamenta u petak i subotu sastaće se sa poslanicima vladajuće koalicije, te ministrima za evropske integracije i spoljne poslove.
Potom sa predstavnicima nevladinih organizacija, medijskih udruženja i medija, od Tanjuga i RTS-a do Nove S, te univerziteta.
Ceo članak čitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka, 22. januara. IIli se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve