„VJT pod Nenadom Stefanovićem deluje kao propagandno glasilo predsednika u funkcionerskoj kampanji“, kaže za „Vreme“ student Pravnog fakulteta Lazar, koji je na velikom studentskom protestu 15. marta bio redar kod Narodne skupštine
Kao što je tada komentarisao besmislenost pisanja tabloida i režimskih službi, da su redari ti koji su izazvali stampedo i zloslutni talas u Ulici kralja Milana, godinu i po dana Lazar slično vidi i novo saopštenje Višeg javnog tužilaštva.
„Jasno je da Više javno tužilaštvo pod Nenadom Stefanovićem u poslednjih nekoliko meseci deluje kao propagandno glasilo predsednika u funkcionerskoj kampanji“, kaže sada Lazar za „Vreme“. „Senzacionalna otkrića predsednika prate se naručenim saopštenjima VJT.“
Skidanje prsluka pravi huk?
Lazar je video kako studentski redari skidaju prsluke, što režim sada karakteriše kao okidač za paniku. On je 18. marta 2025. za „Vreme“ rekao da su ljudi koji su skidali prsluke bile njegove kolege koje su bežale iz Pionirskog parka, u kojem se dogodio incident tokom 15 minuta tišine. Njih su, dodaje, iz parka u kome su bili stacionirani prethodnih dana Studenti 2.0, ali i brojni funkcioneri SNS-a, gađali flašama i drugim predmetima.
„Trk deset redara zalepio celu Kralja Milana za zidove? Dajte molim vas. Ne mogu da verujem da će nam to pripisati – da smo mi izobarali celu ulicu“, rekao je tada student. „To je potpuno suludo.“
Lazar sada misli da ipak postoji šansa za nezavisnu istragu događaja od 15. marta.
„Tu istragu možemo očekivati tek po padu ove vlasti i oslobođenju institucija“, dodaje on.
Režim ipak ima poznatu tehniku. Nakon što se sa vrha saopšte određene informacije i način razmišljanja, niži stepeni piramide vlasti ubrzo kreću u sprovođenje zamišljenog.
Tako je u julu 2026. tužilac Miodrag Marković na RTS-u najavio privođenja različitih grupa ljudi koji su „širili vest da je upotrebljen zvučni top”, kao i onih koji su nakon događaja od 15. marta 2025. potražili medicinsku pomoć. Istog dana se oglasilo i Više javno tužilaštvo sa sličnim porukama.
Tri dana kasnije je ispreturan stan vojnog analitičara Aleksandra Radića, koji je odvezen policijskim autom na informativni razgovor. Protiv njega je podneta krivična prijava zbog sumnje na pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti i odavanje tajnih podataka.
Radića su tabloidi danima snimali dok je bio sa ćerkom, a nakon što je analitičar, strahujući za bezbednost porodice, napustio zemlju, za njim je raspisana poternica.
Na razgovor u Upravu kriminalističke policije je tada pozvan i urednik agencije Beta Vojkan Kostić, koji je izveštavao sa pretresa stana Aleksandra Radića. U pozivu je navedeno da ga zovu zbog „pripreme dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije”.
VJT je saopštilo da sprovodi istragu i veštačenja više osoba i naloga na društvenim mrežama (uključujući Jutjub kanale i grupe) za koje se sumnja da su učestvovali u „montiranju i širenju snimaka sa izmenjenim zvucima“.
Zato, kada je isto Tužilaštvo 13. septembra izdalo novo saopštenje, u javnosti se opet špekuliše hoće li uslediti nova hapšenja i zastrašivanja ljudi koji su o ovoj temu govorili.
(Ne)očekivana istraga
Advokat Božo Prelević kaže za „Danas“ da je ovakav ishod istrage VJT-a bio očekivan.
„Ovakav izveštaj je očekivan s obzirom na neskriveni politički pritisak na samo Tužilaštvo. Tužilaštvo je reklo sve što je Vučić već više puta ponovio“, kaže Prelević. On odbacuje i zaključak VJT-a da je tog dana došlo do panične lančane reakcije građana.
Prema njegovom mišljenju, način na koji su se građani 15. marta sklanjali sa sredine ulice prema zgradama ukazuje na pravac iz kojeg je delovao zvučni top. Advokat smatra i da skidanje prsluka ne može da objasni ono što su građani čuli i doživeli, niti način na koji se masa kretala neposredno nakon događaja.
„Priča o zvučnom topu biće nastavljena nakon smene vlasti, ali tada će se uzeti u obzir i nesumnjivi dokazi“, navodi Prelević.
Vojni analitičar Radić koji se nalazi u egzilu i protiv koga VJT vodi postupak upravo zbog navodnog širenja neistina o upotrebi zvučnog topa kaže za „Danas“ da sama činjenica da predsednik Vučić najavljuje saopštenje tužilaštva dovoljno govori sama za sebe:
„Opet nenadležni imaju informacije o tome šta će u nedelju pre podne raditi jedan državni organ. Zar vam se ne čini malo neobičnim da jedne, trebalo bi mirne, septembarske nedelje rade državni službenici i objavljuju saopštenje? I sve u propagandnom tonu“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studentska lista je okupila prilično heterogenu i veoma široku mrežu podrške. U njoj su velike i male opozicione stranke, lokalni pokreti, grupe građana, građanske inicijative i pojedinci. Ujedinjuje ih procena da pojedinačne interese treba podrediti rušenju režima Aleksandra Vučića, a da su studenti jedina snaga koja to može da ostvari
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković ponovo preti - i studentima i njihovim profesorima. Da li će profesori podržati svoje studente u borbi za pomeranje akademske godine
Etablirane opozicione partije na vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra izlaze u tri kolone. Ko ne bude prešao cenzus, odradio je posao za Aleksandra Vučića
Studenti u blokadi će sutra predati RIK-u potpise za listu "Studentska lista - Studenti pobeđuju". Redovi za podršku njihovoj listi se i pred kraj drugog dana potpisivanja ne smanjuju svuda u Srbiji. Rektor Đokić dao potpis studentima
Od 224.557 potpisa podrške listi Srpske napredne stranke , Republička izborna komisija utvrdila je nakon obrade da su pravno valjani potpisi 209.130 birača. Na listi su očekivana imena
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.