img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Orden, istorija i politika

Kako su se Poljska i Ukrajina našle u najvećem sukobu od početka rata

23. jun 2026, 13:29 Jacek Lepjarc / DW
Karol Navrocki i Volodimir Zelenski Foto: AP photo / Czarek Sokolowski, File
Predsednik Karol Navrocki i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u Varšavi u decembru 2025.
Copied

Poljski predsednik Karol Navrocki oduzeo je Volodimiru Zelenskom Orden belog orla, što je izazvalo oštru reakciju Kijeva i otvorilo najdublju krizu u odnosima dve zemlje od početka rata u Ukrajini

Sukob oko istorije eskalira: poljski predsednik Karol Navrocki oduzima Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, a Kijev reaguje ogorčeno. U pozadini je i predizborna kampanja u Poljskoj.

Poljska i Ukrajina dugo su bile najbliži saveznici. Politička i vojna podrška iz Poljske u velikoj meri doprinela je tome da se Ukrajina uspešno odbrani na početku sveobuhvatne ruske invazije koja je započela u februaru 2022. Ali, višemesečni spor oko prošlosti sada dve susedne države gura u sve dublju krizu, piše Dojče vele.

U petak uveče (19. jun 2026.) poljski predsednik Karol Navrocki objavio je na platformi Iks da ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzima „Orden belog orla“, najviše državno odlikovanje Republike Poljske. Time je ostvario pretnju koju je izneo još pre nekoliko nedelja tokom spora oko imenovanja jedne ukrajinske vojne jedinice „Herojima UPA“.

U Kijevu je ta odluka izazvala oštre reakcije. „Mislili smo da je Orden belog orla posvećen ukrajinskoj naciji i našoj vojsci. Tako je tada rečeno. Danas sam gospodinu predsedniku Poljske vratio orden“, napisao je Zelenski u subotu (20. jun) na svojim društvenim mrežama. Zahvalio je Poljskoj na dosadašnjoj podršci i solidarnosti, i dodao da oko toga neće više da se spori kad Katarina II, Musolini i Gerhard Šreder i dalje mogu da budu nosioci tog odlikovanja. Zelenski je pritom bez komentara objavio fotografije na kojima se vidi kako orden privatnom ukrajinskom poštansko-paketnom službom šalje nazad Navrockom.

Kasnije je u intervjuu za ukrajinsku Televiziju 1+1 optužio poljskog kolegu da je sve to uradio iz predizbornih razloga. „Predsednik Karol Navrocki bori se za poziciju svoje stranke u odnosu na premijera (Donalda Tuska). To je isto ono što je radio Orban. To je pogrešan put. Mislim da će završiti loše.“

Ukrajina reagovala gotovo jednoglasno

Tokom vikenda gotovo kompletan ukrajinski politički vrh reagovao je jedinstveno. Trojica od četvorice još živih bivših ukrajinskih predsednika vratila su svoja poljska odlikovanja – Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petro Porošenko. Proruski nastrojeni Viktor Janukovič pobegao je u Rusiju još 2014. godine. Poljska odlikovanja vratili su i šef kabineta predsednika Ukrajine Kirilo Budanov, kao i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.

„Navrocki je postao neko ko uništava pozitivnih postignuća koja smo ostvarili poslednjih godina. Nije slučajno što mu aplaudiraju u Moskvi“, izjavio je šef ukrajinske diplomatije.

„Nijedan predsednik druge države neće nam diktirati našu istoriju“, poručio je Sibiga i najavio „recipročan odgovor“, ne iznoseći pojedinosti.

Potpuno različiti pogledi na UPA

Reč je o najtežem sukobu između Varšave i Kijeva od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Povod je bila odluka Zelenskog s kraja prošlog meseca (26. maj) kojom je jednoj specijalnoj jedinici ukrajinskih oružanih snaga, na njen zahtev, dozvoljeno da nosi počasno ime „Heroji UPA“. Time je izričito odata počast borcima Ukrajinske ustaničke vojske (UPA), koja je sve do 1950-ih godina pružala oružani otpor sovjetskom režimu u Ukrajini. Taj otpor danas zauzima centralno mesto u ukrajinskoj kulturi sećanja i jedan je od njenih ključnih elemenata.

U Poljskoj se, međutim, na UPA gleda sasvim drugačije. Tokom Drugog svetskog rata, u borbi za nezavisnu Ukrajinu, jedinice UPA su od 1943. počinile brojne masakre nad poljskim stanovništvom u zapadnoukrajinskoj Voliniji. Procenjuje se da su ubile oko 100.000 civila. U kasnijim odmazdama poljskih partizana ubijeno je do 20.000 Ukrajinaca. Poljski parlament je 2016. godine zločine UPA proglasio da genocid.

Narušen proces suočavanja s prošlošću

Pitanje tumačenja te istorije već decenijama izaziva političke i diplomatske sporove između Poljske i Ukrajine, koji su nakon početka rata 2022. godine bili samo privremeno potisnuti u drugi plan. Prošle godine Zelenski je ipak pristao na poljski zahtev da se dozvoli otvaranje volinjskih masovnih grobnica s poljskim žrtvama radi ekshumacije. Ukrajinsko Ministarstvo kulture početkom juna 2026. izdalo je i prva odobrenja za otvaranje tih lokaliteta.

Čini se da je poljski predsednik sada zadao ozbiljan udarac tom opreznom procesu suočavanja s prošlošću. „Postoje granice koje se u poljsko-ukrajinskim odnosima ne smeju preći“, naglasio je Navrocki u video-poruci objavljenoj u petak na platformi Iks. Pritom je zapretio blokadom pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji.

„Ujedinjena Evropa izgrađena je na odbacivanju totalitarizama i kulta nasilja. Ta načela moraju da važe za sve. Za one koji to ne razumeju, ne može biti mesta u Evropskoj uniji. Poljska to sigurno neće dozvoliti“, dodao je Navrocki.

Navrocki ne želi popuštanje napetosti

Njegov prethodnik Andžej Duda dodelio je Zelenskom Orden belog orla 2023. godine. Duda je vojni savez s Ukrajinom smatrao jednim od prioriteta poljske spoljne politike. Poljska politička i vojna pomoć od 2022. bila je od ključne važnosti za Ukrajinu, a zemlja je primila i milione ukrajinskih ratnih izbeglica.

Ali raspoloženje se poslednjih meseci pogoršava. Ukrajina i ukrajinske izbeglice sve se više pretvaraju u temu unutrašnjopolitičkih sukoba. Posebno desno orijentisani birači kritikuju socijalna davanja za Ukrajince u Poljskoj i dovode u pitanje vojnu pomoć Varšave Kijevu.

Bartoš Vjelinski, komentator lista Gazeta viborča, smatra da Navrocki iz unutrašnjopolitičkih razloga ne želi dopustiti smirivanje odnosa između Varšave i Kijeva. U pozadini je sukob desno-konzervativnog predsednika s vladajućom koalicijom levog centra, pri čemu on želi da omogući povratak desno-konzervativne i krajnje desne opozicije na vlast nakon parlamentarnih izbora 2027. godine.

Tusk u dilemi

Potez Karola Navrockog doveo je proevropskog premijera Donalda Tuska u nezgodan položaj. On takođe mora da potpiše odluku o oduzimanju odlikovanja. Ako to uradi, narušiće odnose s komšijom na istoku, čiji je vojni uspeh protiv Rusije važan i za bezbednost Poljske. Ako pak odbije da potpiše, poljska desnica proglasiće ga za izdajnika koji ignoriše osećanja Poljaka.

Tusk se zato od izbijanja krize trudi da ograniči štetu. I on počasni naziv „Heroji UPA“ smatra skandalom koji vređa osećanja Poljaka, ali istovremeno kritikuje oštru reakciju Navrockog.

„Pojačavanje sukoba od strane političara u Ukrajini i Poljskoj strateška je greška zbog koje obe strane gube – ekonomski, geopolitički i u pogledu ugleda“, upozorio je Tusk u nedelju na platformi Iks. „Jedini koji se raduje poljsko-ukrajinskom sukobu jeste Putin.“

U međuvremenu su istaknuti poljski intelektualci i aktivisti civilnog društva tokom vikenda Volodimiru Zelenskom dodelili posebno za tu priliku izmišljeni „Civilni orden budućnosti“. „Poljski predsednik podstiče rusku propagandu“, napisali su u svom apelu. „Kao građani Republike Poljske dodeljujemo svoju medalju. Tako pokazujemo da mnogi Poljaci ne žele da se okrenu protiv Ukrajinaca.“

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Poljska sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ilijana Jotova, aktuelna predsednica Bugarske

Bugarska

25.oktobar 2026. M.S.

Predsednički izbori u Bugarskoj: Drugi krug gotovo izvestan

Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Rusko-ukrajinski rat, dron

Svet

25.oktobar 2026. Sofija Serova/DW

Ukrajinski dronovi sve češće parališu moskovske aerodrome: Preti li Rusiji vazdušni kolaps?

Moskovski aerodromi su u oktobru gotovo svakodnevno obustavljali rad zbog ukrajinskih dronova, a stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla ozbiljno da ugrozi civilni vazdušni saobraćaj u Rusiji

Albanija protest

Svet

25.oktobar 2026. Dijana Roščić/DW

Masovni protesti i sukobi demonstranata sa policijom širom Evrope

Stotine hiljada ljudi protestuju širom Evrope zbog visokih troškova života, stambene krize, penzija i stanja u obrazovanju. U Francuskoj, Italiji, Španiji i Albaniji sukobi s policijom

Flavio Bolsonaro i Luiz Inasio Lula da Silva

Svet

25.oktobar 2026. R. V.

Izbori u Brazilu: Građani biraju između Lule i Bolsonarovog sina

Izbor se svodi na aktuelnog predsednika, levičara Luiza Inasija Lulu da Silvu, i desničarskog senatora Flavija Bolsonara

Protesti u Albaniji

Svet

24.oktobar 2026. R. V.

Sukobi u Tirani: Policija upotrebila suzavac, demonstranti bacali Molotovljeve koktele

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure