img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

U Alabami drže robijaše što duže mogu u zatvoru kako bi ih, kao robove, prodavali korporacijama

24. avgust 2026, 15:41 R. V.
Elizabet Tomas, nekadašnja zatvorenica Foto: Printscreen/Youtube/More Perfect Union
Elizabet Tomas, nekadašnja zatvorenica
Copied

Prema dvogodišnjoj istrazi agencije AP objavljenoj 2024. godine, više od 500 privatnih kompanija koristilo je rad zatvorenika u Alabami tokom prethodnih nekoliko godina

Dok kupuju hamburger u Mekdonaldsu ili Vendisu (Wendy’s), odsedaju u hotelu ili kupuju proizvode velikih američkih kompanija, građani američke savezne države Alabama često ne znaju da deo poslova u njihovoj državi obavljaju ljudi koji se nalaze iza zatvorskih rešetaka.

Zatvorenici u Alabami godinama rade za privatne kompanije, restorane, proizvođače auto-delova, prerađivače mesa, distributere i lokalne vlasti kroz sistem poznat kao work release, odnosno program rada van zatvora.

Prema dvogodišnjoj istrazi agencije AP objavljenoj 2024. godine, više od 500 privatnih kompanija koristilo je rad zatvorenika u Alabami tokom prethodnih nekoliko godina, dok je od 2018. godine više od 10.000 zatvorenika van zatvorskih zidina ostvarilo ukupno oko 17 miliona radnih sati.

Među poslovima koje obavljaju nalaze se rad u restoranima brze hrane, hotelima, fabrikama, pogonima za preradu hrane i proizvodnji auto-delova. AP je utvrdio da su zatvorenici radili u lokalnim restoranima Mekdonaldsa, Vendisa, Burger Kinga i Eplbiza (Applebee’s), kao i za niz drugih privatnih preduzeća i javnih institucija.

Važno je, međutim, napraviti razliku između pojedinačnih franšiza i matičnih korporacija: u sudskim postupcima i izveštajima često se pominju konkretni vlasnici franšiza ili poslodavci povezani sa sistemom rada zatvorenika, a ne nužno sama centralna kompanija Mekdonalds ili Vendis.

@moreperfectunionAlabama is farming out incarcerated people to work at hundreds of companies, including McDonald’s & Wendy’s. The state takes 40% of wages and often denies parole to keep people as cheap labor. Getting written up can lead to solitary confinement. This is modern day slavery.♬ original sound – More Perfect Union

Država može da uzme do 40 odsto zarade

Za razliku od zatvorenika koji rade određene poslove unutar zatvorskog sistema bez naknade, učesnici programa rada kod privatnih poslodavaca primaju zaradu. Međutim, novac ne ide neposredno njima.

Poslodavac zaradu uplaćuje zatvorskom sistemu Alabame, koji prema državnom zakonu može da zadrži do 40 odsto prihoda zatvorenika radi pokrivanja troškova njegovog boravka u zatvoru. Prema izveštajima AP-a, radnicima su dodatno naplaćivane pojedine usluge, uključujući prevoz do radnog mesta i pranje veša.

Zbog toga zatvorenik koji formalno radi za minimalnu satnicu na kraju može da raspolaže znatno manjim iznosom od svoje ukupne zarade.

Za državu je taj sistem postao značajan izvor prihoda. AP je izračunao da je Alabama od 2000. godine prikupila više od 250 miliona dolara kroz novac zadržan od zarada zatvorenika koji rade van zatvora.

U fiskalnoj 2024. godini država je, prema istom istraživanju, samo kroz naknade povezane sa programom work release prikupila više od 13 miliona dolara.

„Previše opasni za slobodu, ali dovoljno bezbedni za posao”

Jedna od najkontroverznijih tačaka sistema odnosi se na uslovni otpust.

Kritičari tvrde da Alabama ima finansijski podsticaj da što više zatvorenika ostane u sistemu, jer oni predstavljaju stabilnu i jeftinu radnu snagu za privatne kompanije i državne institucije.

Ta tvrdnja nalazi se i u federalnoj kolektivnoj tužbi koju su podneli sadašnji i bivši zatvorenici, a u kojoj se sistem opisuje kao savremeni oblik prinudnog rada.

U tužbi se navodi da je drastično smanjenje broja odobrenih uslovnih otpusta povezano sa potrebom države i poslodavaca za radnicima. Tu tvrdnju sud nije utvrdio kao dokazanu činjenicu, ali podaci o sistemu stvaraju ozbiljno pitanje.

Stopa odobravanja uslovnog otpusta u Alabami pala je sa više od 50 odsto krajem prethodne decenije na svega osam odsto podobnih zatvorenika tokom 2023. godine, što je bio jedan od najnižih rezultata u zemlji. Tokom 2024. stopa je porasla, ali je ostala predmet ozbiljne političke i javne rasprave.

Istovremeno, pojedini zatvorenici kojima je odbijen uslovni otpust nastavili su da rade van zatvora, često puno radno vreme i među civilnim stanovništvom. Neki dobijaju i dozvole da vikend provedu kod kuće.

Upravo je ta kontradikcija u centru kritika: kako osoba može biti dovoljno bezbedna da svakodnevno radi u privatnoj kompaniji i odlazi van zatvora, a istovremeno navodno predstavlja prevelik rizik da bude puštena na slobodu?

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

SAD zatvori Robovlasništvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure