img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srbijagas

Primer očajne privatizacije: Srbija traži 20 miliona evra – posle 25 godina

12. jun 2026, 18:50 R. Š.
fotografije: a. anđić
Copied

Srbijagas u međunarodnoj arbitraži traži odštetu od države Litvanije za pokušaj privatizacije od pre 25 godina

Javno preduzeće Srbijagas pokrenulo je postupak međunarodne investicione arbitraže protiv Litvanije, preneo je specijalizovani međunarodni pravni portal Global Arbitration Review (GAR).

Srpska državna kompanija pred specijalizovanim međunarodnim arbitražnim tribunalom, koji još nije imenovan, optužuje pravosuđe baltičke države da je dugotrajnim sudskim odlaganjima obezvredilo milionske arbitražne presude koje je Srbijagas ranije dobio, a koje se odnose na pančevačku Azotaru, prenosi eKapija.

Srbijagas kroz ovaj postupak pokušava da nadoknadi potraživanja koja bi, prema procenama, sa zateznim kamatama i troškovima višegodišnjeg suđenja, mogla da dostignu i do 20 miliona evra.

Srpsku stranu je u vezi sa sporom oko privatizacije Azotare zastupala litvanska advokatska kancelarija Motieka&Audzevičius.

Pošto su litvanski biznismeni u međuvremenu bankrotirali, srpsko preduzeće odštetu sada potražuje direktno od države Litvanije.

Pravni osnov za ovu tužbu nalazi se u važećem Bilateralnom sporazumu o zaštiti investicija (BIT), koji su Srbija i Litvanija potpisale 2005. godine, a koji investitorima omogućava pokretanje međunarodnih sporova protiv države domaćina.

Korupcija, prekid, opet korupcija

Iz eKapije su naveli da koren ovog kompleksnog pravnog čvora seže u 2006. godinu, kada je konzorcijum litvanskih kompanija, predvođen grupacijom UAB ARVI ir ko i kompanijom Sanitex, u partnerstvu sa domaćim Univerzal holdingom, kupio pančevačku Azotaru za 13,1 miliona evra, ali je saradnja ubrzo prekinuta.

U zvaničnim izveštajima Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije kasnije je navedeno da su investitori suprotno ugovoru otuđili ključni proizvodni pogon fabrike Karbamid 2, koji je prodat kupcima iz Rusije, kao i da je fabrika finansijski opterećena preko povezanih privrednih društava u inostranstvu.

Država Srbija je zbog neispunjavanja ugovornih obaveza 2009. godine raskinula privatizaciju, a upravljanje i većinski paket akcija preuzeo je Srbijagas.

Raskid kupoprodajnog ugovora pokrenuo je prvu veliku međunarodnu arbitražu iste godine, u kojoj je Srbija pretrpela finansijski udarac, jer su litvanski investitori podneli tužbu protiv države Srbije, tvrdeći da je privatizacija raskinuta nezakonito i potražujući odštetu od preko 50 miliona evra.

Međunarodni arbitražni sud je presudio u korist Litvanaca, obavezavši Srbiju da im isplati oko milion evra odštete zbog načina na koji je fabrika oduzeta.

Prodaja i potonja šteta po Azotaru imali su svoj krivično-pravni odjek i u Srbiji, s obzirom na to da je privatizacija Azotare bila deo izveštaja o sporne 24 privatizacije, naveli si iz eKapije.

HIP Azotara je pred Privrednim sudom u Beogradu pokrenula zvaničnu tužbu za naknadu štete u iznosu od 45 miliona evra.

Domaći mediji detaljno su 2012. godine izveštavali o akcijama Tužilaštva za organizovani kriminal, podizanju optužnica i privođenju bivših domaćih rukovodilaca i članova konzorcijuma zbog sumnje da je nelegalnom prodajom pogona država oštećena za višemilionske iznose.

Tužba

Nakon što je preuzeo upravljanje nad Azotarom, Srbijagas je pravno nasledio i potraživanja za štetu koju su Litvanci napravili fabrici pre raskida ugovora i pokrenuo međunarodne sporove pred Međunarodnom trgovinskom komorom (ICC) i Bečkim međunarodnim arbitražnim centrom (VIAC). Donete su ukupno četiri arbitražne odluke kojima je potvrđena obaveza litvanske strane da nadoknadi štetu od osam miliona evra.

Tokom procesa prinudne naplate u Litvaniji, pravni portal CEE Legal Matters preneo je da su advokati Srbijagasa pred tamošnjim Apelacionim sudom uspešno osporili ugovore o prenosu imovine koje su vlasnici grupacije Arvi obavljali ka trećim licima, vrativši u stečajnu masu imovinu od oko 40 miliona evra.

Ipak, zbog konačnog bankrota holdinga Arvi, stvarna naplata je izostala, što je i dovelo do pokretanja najnovije investicione tužbe.

Procesi pred litvanskim pravosuđem trajali su skoro punih deset godina.

Iako je Vrhovni sud Litvanije u februaru 2024. godine doneo konačnu odluku u korist Srbijagasa, srpska strana sada ima argument da je dugogodišnje trajanje procesa onemogućilo stvarnu naplatu.

Prema stavu tužitelja, tokom decenije sudskog čekanja prvobitni dužnici iz grupacije Arvi su ušli u stečaj i preneli deo imovine na treća lica, čime su dobijene presude u praksi postale nenaplative, zbog čega se odgovornost za nastalu finansijsku štetu sada adresira direktno na državu Litvaniju.

Kako pokazuje zvanična hronologija koju je pratio portal CEE Legal Matters, Srbijagas u ovaj postupak ulazi sa pozicije dokazanog poverioca koji već ima pravosnažnu pobedu pred Vrhovnim sudom Litvanije.

Međutim, pred novim međunarodnim tribunalom, srpsko preduzeće sada ima znatno teži zadatak.

Oni moraju da dokažu da je država Litvanija prekršila ugovor o zaštiti investicija tako što je dozvolila da njeni sudovi proces izvršenja rastežu čitavu deceniju.

U praksi investicionih sporova, standard za dokazivanje „poricanja pravde“ nekom državom je izuzetno visok, zbog čega će Srbijagas morati da dokaže direktnu uzročno-posledičnu vezu između sporosti sudova i nemogućnosti naplate duga.

Ukoliko Srbijagas uspe u postupku, slučaj bi mogao predstavljati jedan od retkih primera u međunarodnoj investicionoj arbitraži da državno preduzeće iz zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji dobije odštetu od države članice EU zbog navodnih propusta njenog pravosuđa.

Novi vlasnici – opet problemi

Dok Srbijagas na Baltiku vodi bitku za stare dugove, sama pančevačka fabrika je prošla kroz nove vlasničke transformacije.

Nakon što je nad njom 2018. godine otvoren stečajni postupak, Azotaru je 2021. godine kupila domaća privatna kompanija Promist za oko 5,5 miliona evra.

Oko fabrike je nedavno izbio novi međunarodni privredni sukob sa američkom korporacijom Nitron grupa oko navodnih dugovanja, o čemu se trenutno vode procesi pred domaćim pravosuđem.

Dok privredni sporovi traju, aktuelni planovi za lokaciju pančevačke fabrike predviđaju promenu namene zemljišta i izgradnju modernog data centra na prostoru nekadašnjeg najvećeg proizvođača mineralnih đubriva i azotnih jedinjenja u celoj bivšoj Jugoslaviji.

Izvor: Biznis.rs

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Litvanija Odšteta pančevačka Azotara Srbijagas

Octo Tags:

  • Litvanija
  • Odšteta
  • pančevačka Azotara
  • Srbijagas
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Zoran Đinđić

12.jun 2026. M. L. J.

Oštećen grob Zorana Đinđića – dva puta za deset dana

Dva puta u roku od deset dana nepoznati vandali su oštetili nadgrobni spomenik ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću, koji je sahranjen na Novom groblju u Beogradu. DS traži da se počinioci hitno pronađu

Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Izbori na medicinskom fakultetu

12.jun 2026. A. P.

Supruga ministra i poslanica SNS: Ko su prodekanke Medicinskog fakulteta u Beogradu

Profesorki Vesni Bjegović Mikanović je odbijena kandidatura, ali zato nije profesorki Milici Bajčetić koja je postala dekanka te ustanove. Mesta prodekanki daleko su zanimljivija

EU i izbori u Srbiji

12.jun 2026. Rajna Šćepanović

„Nuklearna opcija“: Da li će EU priznati rezultate izbora ako režim SNS-a nastavi po starom

Odnos Evropske unije prema izborima u Srbiji zavisiće od sprovođenja preporuka za poboljšanje izbornih uslova. U krajnjem slučaju postoji i „nuklearna opcija“ - da EU ne prizna rezultate izbora zbog mešetarenja režima Aleksandra Vučića

Bivši načelnik beogradske policije

Slučaj Senjak

12.jun 2026. A.M.

Veselin Milić ostaje u pritvoru

Viši sud u Beogradu produžio je pritvor bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću za još 30 dana

Načelnik beogradske policije

Ubistvo na Senjaku

12.jun 2026. I.M.

Tužilaštvo: Nema potvrde da je Milić pozvao Nešovića u restoran bez obezbeđenja

Nakon višemesečne istrage ubistva Aleksandra Nešovića na Senjaku, Više javno tužilaštvo saopštilo je da su se pojedini navodi iz prvobitne krivične prijave pokazali netačnim. Među njima je i sumnja da je Veselin Milić imao ulogu u dovođenju Nešovića u restoran „27“ neposredno pre zločina

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure