Nova 2026. godina donela je skandal koji je prevazišao i najcrnje prognoze. Ilon Mask i njegov čet-bot sa veštačkom inteligencijom “Grok”, koji je direktno integrisan u društvenu mrežu X proveli su poslednje dane decembra i početak januara praveći masovnu digitalnu orgiju skidanja odeće
...Anđela Milivojević
Kada sam u julu 2024. pisala za Telegram o botovima koji “skidaju odeću”, razgovarala sam sa Adrijanom iz Knjaževca. Njena fotografija je uz pomoć veštačke inteligencije pretvorena u sliku na kojoj je naga, a zatim deljena po lokalnim onlajn grupama. Policija joj je rekla da ne mogu ništa da učine. “Nisi ni prva ni poslednja”, rekao joj je inspektor. Tada sam pomislila da smo dostigli dno.
Tokom globalne UNDP konferencije o tehnološki olakšanom rodno zasnovanom nasilju u novembru 2025. godine, panel za panelom je prenosio istu priču: žene sve češće postaju žrtve digitalnih platformi, zakoni ne mogu da ih zaštite. Tehnološki olakšano rodno zasnovano nasilje (TFGBV) obuhvata sve oblike nasilja nad ženama omogućene tehnologijom: od dipfejk pornografije do ucenjivanja intimnim slikama. Organizacija Internet Watch Foundation (IWF) objavila je podatke koji sve treba da nas šokiraju: tokom 2025. godine IWF je otkrila 3.440 video-snimaka VI seksualnog zlostavljanja dece, što je ogroman porast u odnosu na prethodnu godinu kada je pronađeno samo 13 takvih snimaka. Od ovih video-snimaka, 65 odsto je bilo toliko ekstremno da su kategorisani kao najteža Kategorija A.
Ova eksplozija nasilja na internetu, značajno olakšana veštačkom inteligencijom, dešava se u trenutku kada kompanije poput Iksa odlučuju da sve manje ulažu u zaštitne mere koje bi je mogle zaustaviti.
HRONOLOGIJA ZLOSTAVLJANJA
Nova 2026. godina donela je skandal koji je prevazišao i najcrnje prognoze. Ilon Mask i njegov čet-bot sa veštačkom inteligencijom “Grok”, koji je direktno integrisan u društvenu mrežu Iks (nekadašnji Tviter), proveli su poslednje dane decembra i početak januara praveći masovnu digitalnu orgiju skidanja odeće.
Korisnici Iksa preplavili su platformu seksualno eksplicitnim, manipulisanim slikama stvarnih žena i devojčica, ponekad prikazujući i maloletnice u seksualizovanim situacijama. Istraživači AI Forensics, neprofitne organizacije iz Pariza, analizirali su više od 20 hiljada slike koje je Grok generisao. Rezultati pokazuju da su na 53 posto slika koje je Grok generisao bile osobe u minimalnoj odeći, uglavnom bikiniju. Udeo slika koje su prikazivale žene je 81 odsto, dok su u dva odsto to bili maloletnici. U šest odsto slučajeva slike su prikazivale javne ličnosti, od kojih je oko trećine iz sveta politike.
Nekoliko dana pred kraj godine, Grok AI je praktično priznao šta se desilo: “Duboko žalim zbog incidenta 28. decembra 2025. kada sam generisao i podelio AI sliku dveju mladih devojčica (procenjenih godina 12-16) u seksualizovanoj odeći na osnovu upita korisnika”.
Ipak, “žaljenje” čet-bota je samo deo šireg obrasca ponašanja u čijoj je srži rodno nasilje. Korisnici nisu samo “skidali odeću” osobama sa slika. Bilo je slučajeva gde su dodavali modrice, opekotine, suze na lica žrtava kao i tekstualne reference na ostrvo pedofila Džefrija Epstajna (pisali su “vlasništvo ostrva Little St. James” preko tela maloletnica). Uživo smo gledali digitalno nasilje u njegovom najbrutalnijem obliku, dizajnirano da ponizi, zlostavlja i osramoti.
Dok su žrtve očajnički pokušavale da uklone manipulisane slike, a majke, uključujući i majku jednog Maskovog deteta, molile za reakciju, odgovor samog Ilona Maska je možda bio najbizarniji. Svodeći sve na jednu veliku šalu, Mask je postavljao emodžije koji se smeju i plaču na neke od generisanih slika koje su, recimo, prikazivale muškarce u bikinijima, uključujući sliku njega samog. Kada su mediji kontaktirali sa Iksom za komentar, dobili su automatski odgovor: “Tradicionalni mediji lažu”.
GLOBALNI OTPOR
Britanski nezavisni regulator Ofkom je 12. januara pokrenuo zvaničnu istragu protiv mreže Iks. Istraga ispituje šest ključnih elemenata: da li je Iks procenio rizik od proizvodnje nezakonitog sadržaja; da li je preduzeo korake protiv sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece i nepristojnih intimnih slika; da li brzo uklanja nezakonit sadržaj; da li štiti privatnost; da li je procenio rizik za decu i da li proverava starost korisnika.
Britanski zakon predviđa ozbiljne kazne u slučaju utvrđivanja krivice – do 18 miliona funti ili 10 odsto globalnog prihoda. Pored toga, Ofkom može da naloži blokiranje pretplate, reklama ili čak dostupnosti ove platforme u Velikoj Britaniji. Britanski premijer Kir Starmer je reagujući na ceo slučaj, opisao kreirane slike kao “odvratne i sramotne” i poručio: “Ako Iks ne može da kontroliše Groka, mi ćemo”. Francuska je odmah označila sadržaj nezakonitim. Malezija i Indonezija su blokirale Grok. Kanada najavljuje izmene krivičnog zakona koje bi kriminalizovale proizvodnju dipfejk intimnih slika bez saglasnosti.
SAD su prošle godine usvojile “Take It Down Act”, zakon koji zahteva da platforme imaju obavezu da odmah uklone intimne fotografije nastale bez saglasnosti osobe koju prikazuju. Republikanski senator Ted Kruz, koji je inicirao donošenje ovog zakona, rekao je da su slike koje je Grok napravio neprihvatljive i očigledno kršenje zakona: “Ove nezakonite slike predstavljaju ozbiljnu pretnju privatnosti i dostojanstvu žrtava”, napisao je Kruz u tvitu.
ŽENE I DECA U SRBIJI I DALJE NA METI
Ključna stvar koju moramo razumeti je da, uprkos burnim reakcijama iz celog sveta, Iks nije u potpunosti zabranio ovu praksu. To je ono što me najviše ljuti i čini besnom. Nakon međunarodnog pritiska, 14. januara Iks je objavio da je “implementirao tehnološke mere” koje sprečavaju da Grok uređuje slike pravih ljudi. Međutim, ova zabrana nije univerzalna. Kompanija je aktivirala geoblokiranje: sposobnost Groka da generiše slike ljudi u bikinijima, donjem vešu ili sličnoj golišavoj odeći blokirana je samo “tamo gde je takav sadržaj zakonom zabranjen.”
Šta ovo zapravo znači? Pošto “nudifikacija” VI, digitalno skidanje odeće sa slika ljudi, još nije eksplicitno zabranjena u srpskom zakonu, Iks ne vidi razlog da zaštiti srpske žene i decu od ove zloupotrebe. Kao neko ko je razgovarao sa desetinama žrtava u Srbiji, smatram da je ova odluka sramotna i duboko cinična. Iks zna da je praksa štetna, zato je zabranjuje u Britaniji. Iks zna da predstavlja nasilje, zato je zabranjuje u Francuskoj. Iks ima tehnologiju da to spreči, zato to čini u Maleziji. Ali štiti samo korisnike čije vlade mogu da kazne Maska finansijski.
KAKO DALJE?
Hrvatska je 2021. uvela krivično delo “zloupotreba seksualno eksplicitnog sadržaja”. Crna Gora je 2024. godine uvela posebno delo za zloupotrebu snimaka. Vlada Srbije je imala sve šanse da 2025. godine učini objavljivanje intimnih slika ili tzv. “osvetničku pornografiju” krivičnim delom, ali to nije učinila.
Ova pravna praznina omogućava da žene i deca budu digitalno svučeni, osramoćeni i zlostavljani, a poruka koju Iks šalje je: Ako vas vaša vlada ne štiti, zašto bismo se mi trudili?
Zato Srbija mora poslati jasnu poruku: pravljenje seksualizovanih slika, stvarnih ili generisanih VI, jeste krivično delo. Moramo podržati žrtve i odbaciti narativ da su zahtevi za bezbedniji internet cenzura, naprotiv – sprečavanje VI da generiše seksualizovane slike žena i dece je osnov etičkog razvoja ove tehnologije.
Ovaj pokušaj normalizacije seksualnog nasilja na internetu govori da smo na raskršću. Jedan put vodi ka budućnosti gde se alati VI pretvaraju u oružje protiv marginalizovanih i ranjivih grupa koje su u nekim zemljama zaštićene, a u drugim “rashodovani gubici”. Drugi put vodi ka budućnosti gde tehnologija služi čovečanstvu, gde inovacija koegzistira sa odgovornošću i gde ljudsko dostojanstvo ne zavisi od toga gde ste se rodili.
Ne smemo dozvoliti da se nasilje putem VI normalizuje i da naše žene i deca budu građani drugog reda u digitalnom svetu.
Autorka je novinarka koji izveštava o digitalnom nasilju nad ženama i tehnološki olakšanom rodno zasnovanom nasilju
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome u Mupu građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? Šta je Dačić na uvijen i naprednjačko-politički-korektan način poručio Vučiću? Zašto u režimskim krugovima vrijedi olovno pravilo da se uz zlato u levoj ruci mora imati pištolj u desnoj? I zbog čega bivši načelnik nije uzrok profesionalnog, moralnog i svakog drugog posrnuća policije, već njegova posljedica
Predsednik Vučić se nalazi u, kako to on kaže, istorijskoj poseti Republici Kini. U režimskim medijima, ova poseta je dobila epske razmere, gotovo kao delo Marka Pola Milion, koje je, kažu, bilo vezano za stub na mostu Rijalto u Veneciji kako bi ga zainteresovani mogli čitati. Putovanje je promovisano kao nastavak poseta svetskih lidera Pekingu, pa je bilo logično da posle Putina i Trampa tamo dođe Vučić, tek malo manje važna politička figura od prethodnika
Vlast angažuje značajne resurse kako bi podstakla sukobe među građanima i produbila ideološke podele unutar opozicije. U takvim okolnostima, posebno je značajno ukloniti prepreke u formiranju zajedničkog fronta, odložiti međuopoziciona sporenja za period nakon oslobođenja i nastojati da se pronađu efikasna rešenja za odlazak vladajuće garniture, uz što manji rizik i štetu po društvo i državu
Mi volimo ideju o srećnim porodicama, u kojima nema velikih problema i sukoba. Pitanje je, međutim, da li takvo nešto uistinu postoji. Na samom početku Starog zaveta, odmah nakon što su izgnani iz raja, Adam i Eva vode ljubav i dobijaju sinove, Kaina i Avelja, ali odnos među braćom završava se, kao što je dobro poznato, ubistvom iz ljubomore. Ovo će kasnije biti tema i mnogih umetničkih remek-dela. Možda bi bilo realističnije reći da su porodice bez ovakve dinamike retke i izrazito srećne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!