
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?
U jeziku briselske birokratije se to zove fact finding mission – misija za utvrđivanje činjenica. Kako god se zvalo, jasno je da poseta delegacije iz Evropskog parlamenta (EP) u petak i subotu nije rutinska i nije beznačajna.
„Vreme“ u novom broju koji je na kioscima od četvrtka (22. januar) analizira koji su dometi posete ekipe iz Strazbura.
I pre nego što su došli, iz vrha vlasti dobili su uvrede. Posebno je loše prošao izvestilac Tonino Picula. U skupštinskoj raspravi svi koji su mu poželeli dobrodošlicu označeni su kao „izdajnici, piculići i ustaše“.
Poslanici vladajuće koalicije nadmetali su se ko će bolje parafrazirati izjavu Aleksandra Vučića kako „nema nameru da sa njima gubi vreme“. Predsednik Srbije će biti u Davosu, dok će Ana Brnabić biti u poseti Estoniji.
Kako za „Vreme“ kaže Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, ovakve misije su retke. Nije bitno, smatra, hoće li iz posete izići neka deklaracija već kako će se oblikovati stav Evropskog parlamenta prema Srbiji u narednom periodu.
„EP ne donosi izvršne odluke, ali njegove rezolucije i političke poruke imaju snažan uticaj na percepciju Srbije u EU i na stavove država članica. Upravo zato umanjivanje značaja ove misije predstavlja ili nerazumevanje uloge Evropskog parlamenta ili svesno obmanjivanje javnosti“, dodaje Selaković.
Osnov za posetu je rezolucija EP s kraja oktobra. Misija ima za cilj da se na terenu proceni stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmerena na studente, akademike, prosvetne radnike i zaposlene u javnom sektoru.
Nataša Dragojlović, koja je bila koordinatorka Konventa od 2014. do 2022. godine, za „Vreme“ kaže da misija nije ni morala da dolazi.
„O stanju demokratije i ljudskih prava u Srbiji sve se već zna. Hiljade stranica analiza i izveštaja već im je na raspolaganju. Ali ako je već doneta odluka da žele da dođu, onda svi akteri, i parlamentarni i vladini i nevladini, treba da iskoriste tu posetu na najbolji mogući način“, kaže Dragojlović.
U opoziciji kažu da je dolazak važan i da ne bi bio moguć bez njihovog rada. Nadaju se da će u Evropskoj uniji shvatiti da na vlasti Aleksandra Vučića ne mogu da računaju.
Neki analitičari posebno ističu značaj ubeđivanja najveće evropske porodice stranaka – Evropske narodne partije. Njoj pripada i Srpska napredna stranka.
Osim sa opozicijom – i proevropskom i nacionalnom – šarena grupa iz Evropskog parlamenta u petak i subotu sastaće se sa poslanicima vladajuće koalicije, te ministrima za evropske integracije i spoljne poslove.
Potom sa predstavnicima nevladinih organizacija, medijskih udruženja i medija, od Tanjuga i RTS-a do Nove S, te univerziteta.
Ceo članak čitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka, 22. januara. IIli se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom

Od “ne pada mi na pamet da gubim vreme” do “primiće vas šef diplomatije”, od optužbi da je svaki poslanik koji trči u susret delegaciji Evropskog parlamenta “poslušni podanik”, do najave da će se skoro svi predsednici poslaničkih grupa pojaviti na sastanku, kako god to posle objasnili svojim biračima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve