img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Sankcije NIS-u: Ogromna šteta za budžet Srbije, poremećaji na tržištu krajem januara

06. новембар 2025, 12:19 Bojan Bednar
Zbog uvođenja restriktivnih mera Sjedinjenih Američkih Država, koje su stupile na snagu 9. oktobra, otežan je rad Naftne industrije Srbije. Foto: Tanjug/NIS
NIS
Copied

Energetski stručnjak Miloš Zdravković kaže da neće biti nestašice goriva, ali de će budžet Srbije zbog sankcija NIS-u pretrpeti enormnu štetu. S druge strane njegov kolega Željko Marković upozorava da su poremećaji na tržištu naftnih derivata neminovni

U nedelju, 9. novembra, navršiće se mesec dana kako su uvedene sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Energetski stručnjak Miloš Zdravković kaže za „Vreme“ da će i pored sankcija Srbija moći da uvozi prerađene naftne derivate po većoj ceni nego da su prerađeni u Rafineriji nafte Pančevo, što će državnom budžetu naneti ogromnu štetu.

Istovremeno, energetski stručnjak Željko Marković upozorava da se, ukoliko se situacija ne promeni, poremećaji na tržištu naftnih derivata mogu očekivati krajem januara.

Štetu ćemo plaćati kroz kredite

Zdravković podseća na to da postoje države koje nemaju svoje rafinerije.

„Sankcije su veliki udar na budžet, jer NIS direktno ili indirektno zapošljava 14.000 ljudi, a u 2023. i 2024. godini ta kompanija je u budžet uplatila po dve milijarde evra, i uslovno rečeno to je nenadoknadiv gubitak. Dobar deo tih prihoda uplatiće oni koji derivate uvoze, ali se derivati definitivno neće prerađivati u Srbiji“, kaže Zdravković.

Podseća da NIS upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji, kapaciteta 4,8 miliona tona godišnje i da je Jadranski naftovod (JANAF) sklopio ugovor sa NIS-om o transportu 10 miliona tona nafte, plus-minus 10 odsto, do 31. decembra 2026. godine.

Ocenjuje da je to iz naše perspektive ogroman biznis, ali navodi da istovremeno Rusija u Kinu dnevno izvozi 2,2 miliona barela nafte, a u Indiju dnevno dva miliona barela.

Navodi i da cene naftnih derivata, iako je postojala bojazan među građanima, nisu naglo skočile, ali da će Srbija to morati da plati kroz kredite, jer novca u budžetu nema.

Rezerve se neće nadopunjavati tempom kojim se troše

Marković kaže za „Vreme“ da NIS za sada posluje kao i ranije, s obzirom na to da, prema navodima zvaničnika, Rafinerija nafte Pančevo ima nafte za preradu do 25. novembra

„Zbog toga na tržištu za sada nema poremećaja, bez obzira na sankcije. Posle 25. novembra tržište će biti stabilno još neko vrememe, odnosno neće biti nestašica, jer postoje rezerve. Poremećaji se mogu očekivati tek kasnije, ako rafinerija stane. Kada će se poremećaji pojaviti zavisi od potrošnje, ali i od toga koliko će se brzo rezerve trošiti. Rezerve će moći da se nadopunjuju, ali ne onim tempom kojim će se trošiti, jer za sada ne postoji mogućnost takvog popunjavanja, zbog logističkih i drugih problema“, upozorava Marković.

Navodi da ćemo bolje projekcije imati tek nakon što prođe dva meseca od uvođenja sankcija.

„Država je projektovala da ima rezerve za pet meseci, ali će se realni signali o stanju na tržištu najverovatnije pojaviti krajem januara“, kaže Marković.

Između čekića i nakovnja

Zdravković objašnjava da postoje kompanijska i državna cena naftnih derivata.

Na kompanijsku cenu utiče to koliko košta nafta na berzi, a Srbija kupuje naftu tipa Brent na Londonskoj berzi.

„U ovom delu Evrope, na kompanijsku cenu nafte treba dodati i dostupnost tankera na Mediteranu i dostupnost naftnih terminala. Zatim je tu uračunata i cena tehnologije prenosa i cena tehnologije proizvodnje, što zavisi od toga da li je neka rafinerija zastrarela, a onda su tu i troškovi distribucije do benzinskih pumpi“, objašnjava Zdravković.

Na sve to treba dodati i državne poreze i akcize, za koje Zdravković kaže da su u Srbiji bile najveće u ovom delu sveta.

„Verovatno će se, zbog povećanih troškova, distribucije i uvoza, povećati i kompanijska cena, pa će morati da se smanje porezi i akcize, ali će s druge strane morati da se smanji i rupa u budžetu, ali to su već problemi kojima bi trebalo da se bave ekonomisti“, kaže Zdravković.

Gas – veoma jak adut u ruskim rukama

Bez obzira na to koliko se u medijima navodi da se na svetskom nivou uvoz nafte iz Rusije smanjuje, Zdravković kaže da se to se ne dešava, i da, naprotiv, Kina povećava uvoz, a ima naznaka da će to učiniti i Indija, i da su se samo promenile kompanije koje uvoze rusku naftu, one koje su van uticaja sakcija Zapada.

„To nisu jednostavni scenariji, veliki igrači se igraju, a naša država našla se između čekića i nakovnja. S druge strane, imamo i gas, koji je veoma jak adut u ruskim rukama. To što se priča da možemo ovo ili ono – ne možemo ništa. Godišnja potrošnja gasa u Srbiji je između 2,8 i tri milijarde kubnih metara gasa, od čega od 1,73 do 1,75 milijarde kubnih metara troši industrija, veliki gradovi oko 650 miliona, a domaćinstva 300 miliona kubnih metara gasa. Potencijalno bismo mogli da iz Bugarske uvozimo 1,8 milijardi kubnih metara gasa kada bi Bugari bili spremni, odnosno kada bi njihov cevovod koji je spojen na interkonektor bio proširen, ali on to još uvek nije“, kaže Zdravković.

Pritom, dodaje, gas se ne kupuje „kao u dragstoru“, već se sklapaju dugoročni ugovori.

Ističe da je američko objašnjenje da se sankcije NIS-u uvode zbog finansiranja rata u Ukrajini besmisleno, jer NIS u portfoliju Gasproma utiče sa manje od jedan odsto, a podseća i da Gasprom čak i nije najveća ruska naftna kompanija.

Nestašice gasa ne bi trebalo da bude

S druge strane, Marković kaže da nestašice gasa u suštini ne bi trebalo da bude iako Srbija sa Rusima nije poptpisala novi ugovor za isporuku gasa, već da se on isporučuje po starom ugovoru koji je produžen do kraja godine i koji, za sada, nesmetano dolazi iz Rusije.

Kada je Evropska unija u pitanju i uvođenje uredbe kojom bi trebalo da se smanji uvoz gasa iz Rusije, ona se ne odnosi na Srbiju koja nije članica EU, i ne odnosi se na tranzit ruskog gasa preko Bugarske.

„Ako i dođe do nekog poremećaja, odnosno ukoliko Rusija prestane  da nam isporučuje gas, Srbija uvek može da kupi gas na drugoj strani i da se snabdeva posredstvom stare rute kojom se snabdevala pre izgradnje Balkanskog toka. Tu je problem da li smo zakupili kapacitete za tranzit tog gasa i da li smo potpisali ugovore sa evropskim dobavljačima, odnosno sa onima od kojih bismo kupovali gas, ako prestane uvoz iz Rusije. Problem je i to što bi cena tog gasa bila veća od sadašnje“, kaže Marković.

Međutim, dodaje da će „Srbijagas“, ukoliko bude izvesno da će Rusija prestati sa isporukom, na vreme potražiti drugog dobavljača.

Tagovi:

Energetika gas Nafta Naftna industrija Srbije NIS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Provladin protest u Teheranu

Međunarodni monetarni fond

08.јул 2026. B. B.

MMF: Obnovljeni sukob na Bliskom istoku vodi ka inflaciji

Obnovljeni sukobi na Bliskom istoku mogli bi da produže nestabilnost cena, ugroze lance snabdevanja i opterete finansijske uslove, upozorava MMF

Građevinarstvo

08.јул 2026. M. L. J.

Prinudni otkup i unosna parcela: Kako je teklo rasparčavanje Energoprojekta

Nekada najveće građevinsko preduzeće u Srbiji krajem jula 2026. bi moglo da bude istisnuto sa Beogradske berze. Prinudni otkup akcija prati nerealno niska cena i unosan posao drugog preduzeća, upozoravaju stručnjaci

Gorivo, benzinska pumpa

Akcize

07.јул 2026. I.C.

Šta ne platiš na mostu, platićeš za akcizu: Zašto samo u Srbiji rastu cene goriva

Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu

Energetika

07.јул 2026. Marija L. Janković

Izgradnja hidroelektrana: Jedna duplo skuplja, u drugu ulaze samo Amerikanci

Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak

Krediti

07.јул 2026. I.M.

Građani Srbije duguju bankama više od 2.000 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje najtraženiji

Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure