img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prodaja kulturnih dobara

Čija je Albanija?

27. oktobar 2025, 14:52 K. S.
Palata Albanija Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Palata Albanija prvi je oblakoder u Beogradu
Copied

Otvorene su ponude za kupovinu dela prvog beogradskog oblakodera, sa jeftinom početnom cenom. Ko je, međutim, koliko ponudio i dobio više od tri hiljade kvadrata u Palati Albanija, zasad nije zvanično potvrđeno

Pre deset dana otvorene su ponude za kupovinu dela Palate Albanija, odnosno sedam njenih spratova koji su do sada bili u vlasništvu Beogradske banke u stečaju.

Kako „Vreme” nezvanično saznaje, pristigla je bar jedna ponuda, međutim u Agenciji za osiguranje depozita, koja je stečajni upravnik ove imovine, nisu potvrdili koliko je ponuda pristiglo, o kojim ponuđačima je reč, koje su iznose ponudili i ko je – na kraju – kupio nešto više od 3.300 kvadrata u centru Beograda.

Kako piše Blumberg adria, ovaj poslovni prostor je prodat.

Prema ranije objavljenom oglasu, procenjena vrednost sedam oglašenih spratova je 10 miliona evra, odnosno nešto više od 3.000 evra po kvadratu, a to je i minimalni iznos koji su ponuđači mogli da daju za poslovni prostor u prvom beogradskom oblakoderu, koji je pre više od 40 godina proglašen kulturnim dobrom.

Cena je ovog puta značajno niža u odnosu na onu po kojoj je 2022. godine 381 kvadratni metar u Palati Albanija prodat za 3,88 miliona evra, odnosno više od 10.000 evra po kvadratu.

Bez odgovora Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Iako je zgrada Palate Albanija još 1984. proglašena za kulturno dobro, propisi kažu da može da se stavi u promet. U ovom slučaju, ipak, vlasnik nepokretnosti mora prvo da ponudi objekat Zavodu za zaštitu spomenika grada Beograda i to po istoj tržišnoj ceni kao i ostalim kupcima, a to mogu da budu pravna i fizička lica, domaća i strana.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda obavešen je o nameri prodaje, ali se do sada nije izjasnio u vezi sa prodajom dela zgrade, kažu za „Vreme” u Agenciji za osiguranje depozita.

„U skladu sa zakonom o kulturnom nasleđu, a nakon prijema našeg obaveštenja o nameri prodaje, ustanova zaštite je bila u obavezi da se izjasni u roku ne dužem od 30 dana od dobijanja obaveštenja o nameri korišćenja prava preče kupovine, te kako nismo dobili izjašnjenje, sprovedeno je javno otvaranje ponuda 17. oktobra 2025. godine”, navode iz AOD.

Posle donošenja odluke nadležnih organa stečajnog postupka, Beogradska banka u stečaju se ponovo obratila, iako nema više zakonsku obavezu, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sa obaveštenjem o ishodu postupka prodaje i pozivom da, ukoliko su zainteresovani za kupovinu, u roku od osam dana dostave svoju ponudu i izvrše uplatu depozita, dodaju.

Po isteku svih rokova, a u zavisnosti od odgovora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, prodaja će biti završena, navode dalje.

„Vreme” je kontaktiralo Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, odnosno informativnu službu Grada Beograda u vezi sa ovim pitanjima, međutim odgovori nisu stigli do zaključivanja ovog teksta.

U stečaju od 2002.

Stečajni postupak nad Beogradskom bankom ad Beograd otvoren je 3. januara 2002. godine.

Nakon više od 23 godine, unovčen je najveći deo imovine i sprovedena naplata potraživanja, te su se stekli uslovi za pripremu radnji za okončanje stečajnog postupka što podrazumeva i prodaju preostale imovine, pa tako i dela Palate Albanija, navode u Agenciji za osiguranje depozita.

„Nakon donetih odluka nadležnih organa stečajnog postupka, kojima je odobrena prodaja preostale imovine, sprovedena je zakonska procedura koja podrazumeva da se 15 dana pre objavljivanja oglasa o planu, nameri, načinu i rokovima prodaje obaveste sud, Odbor poverilaca i sva zainteresovana lica, kojom prilikom je ovakvo obaveštenje poslato i Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, imajući u vidu da Palata Albanija ima svojstvo upisanog kulturnog dobra – spomenika kulture.”

Prvi oblakoder

Palata u strogom centru srpske prestonice je ujedno i njen prvi oblakoder, izgrađen 1939. godine. U to vreme su je smatrali jednim od najuspelijih arhitektonskih, urbanističkih i skulptoralnih rešenja u graditeljskoj praksi Beograda.

Zgrada je dugo bila najviša u Beogradu, a druga u Jugoistočnoj Evropi.

Zgrada ima 13 nadzemnih i četiri podzemna sprata, visoka je 53 metra i ima 8.000 kvadratnih metara.

Ime je dobila po kafani iz 19. veka koja se tu nalazila. Tokom savezničkog bombardovanja 1944. godine, pogođena je bombom teškom pola tone zato što se u njoj nalazilo protivavionsko sklonište za visoke nemačke funkcionere. Pa ipak, konstrukcija od armiranog betona je izdržala i Albanija nije pretrpela veća oštećenja.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Beograd palata Albanija Nekretnine Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Protest protiv iskopavanja litijuma

Vesti

17.oktobar 2026. B. B.

Dekan Rudarsko-geološkog fakulteta: Moratorijum na litijum mora da ima rok

„Srbija je živela bez litijuma i do sada, živeće ova zemlja i dalje bez litijuma“, rekao je dekan Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Aleksandar Cvjetić

N1

Vesti

17.oktobar 2026. B. B.

Novinari koji su dali otkaz na N1: Prepoznali smo obrasce autoritarnog upravljanja

„Ne želimo da učestvujemo u zavaravanju publike simulacijom debata, usiljenom izjednačavanju suprotstavljenih političkih aktera i fingiranju normalnosti“, saopštilo je devet novinara koji su dali otkaz na N1

Čovek toči gorivo na benzinskoj pumpi

Vesti

17.oktobar 2026. B. B.

Srbija ograničava cene goriva, svetsko tržište strahuje od nestašica

Cene goriva u Srbiji ostaju nepromenjene do 25. oktobra, dok se evropsko i svetsko tržište suočavaju sa manjkom dizela, rastom troškova transporta i nedovoljnim rafinerijskim kapacitetima

N1

Vesti

17.oktobar 2026. B. B.

Redakcija N1: Kolege koristile sve zakonske mogućnosti da odsustvuju s posla

„Mesecima smo prinuđeni da se prilagođavamo činjenici da su koleginice i kolege koristile sve zakonske osnove da odsustvuju sa posla, što je njihovo apsolutno pravo. Da li će nam biti potreban neko da ih zameni, procenićemo sami“, saopštila je redakcija N1.

Nova.rs redakcija

Vesti

16.oktobar 2026. B. B.

Nemački sindikat novinara: Solidarnost sa kolegama u Nova.rs

Nemački sindikat novinara (DJU) u okviru sindikata ver.di solidariše se sa novinarima srpskog informativnog portala Nova.rs

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure