img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Recesija

Nova ekonomija: Drastično pogoršana ekonomska klima u Srbiji

29. септембар 2025, 14:36 B. B.
Zgrada, novogradnja Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
Koliko je u urbanizmu zastupljena korupcija?
Copied

„Semafor ekonomske klime, kreiran na bazi desezoniranih indikatora poverenja, pokazuje da se većina sektora nalazi u fazi recesije“, piše u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku

Prema poslednjim nalazima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o ekonomskim trendovima za drugi kvartal ove godine, građevinarstvo i investiciona aktivnost najlošije stoje.

I dok je RZS prema podacima koje su sakupili mogao da pruži eventualne razloge za pad aktivnosti u građevinarstvu, za pad investicione aktivnosti obrazloženje je ovog puta izostalo.

Slično građevinarstvu, čiji je pad počeo od polovine prošle godine, investiciona aktivnost je takođe beležila bolje rezultate ranijih godina, piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju.

Posmatrano po agregatima upotrebe, u drugom kvartalu 2025. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, privatna potrošnja ostvarila je realni rast od 3,0 odsto i pozitivno doprinela kretanju BDP-a sa 2,0 procentna poena. Investiciona aktivnost smanjena je za 4,0 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine (doprinos kretanju BDP-a od -0,9 procentna poena). Izvoz i uvoz ostvarili su stope rasta od 4,6 odsto i 9,8 odsto, sa doprinosom kretanju BDP-a od 2,5 procentnih poena i 5,7 procentnih poena, respektivno.

Posmatrano sa proizvodne strane, na pozitivno kretanje BDP-a u drugom kvartalu 2025. godine najviše je uticao sektor usluga, osim trgovine, sa 1,6 procentnih poena. U okviru proizvodne strane BDP-a poljoprivreda beleži rast od 2,1 odsto u drugom kvartalu, industrija i snabdevanje vodom 3 odsto, trgovina 0,8 odsto, neto porezi rast od 3,4 odsto. Najlošije stoji građevinarstvo sa negativnim doprinosom od 16,1 odsto.

Beograd na čelu, ostatak zemlje se vuče

U drugom kvartalu 2025. godine građevinska aktivnost na teritoriji Republike Srbije, u odnosu na isti period prethodne godine, smanjena je za 12,7 odsto u tekućim cenama, dok je u stalnim cenama to smanjenje iznosilo 16,1 odsto. Posmatrano prema vrsti građevina, vrednost izvedenih radova na zgradama beleži rast (5,8 odsto), a na ostalim građevinama (saobraćajnice, cevovodi, složene industrijske građevine i sl.) beleži pad od 26,2 odsto, u stalnim cenama.

Izgleda kao da je građevinska aktivnost stala u celoj državi, osim u Beogradu gde Beograd na vodi i Expo vode igru. U ostatku zemlje, po završenim javnim građevinskim radovima koji su razlog za visoku bazu za poređenje, kao da radova i nema.

Posmatrano po regionima, značajan rast vrednosti izvedenih građevinskih radova (19,2 odsto) zabeležen je u Beogradskom regionu. Povećanje se uočava na svim vrstama građevina, a posebno na zgradama. Najveća gradilišta u Beogradu u posmatranom kvartalu bila su Beograd na vodi, Expo i nekoliko velikih stambeno-poslovnih kompleksa na celoj teritoriji grada.

Sa druge strane, u odnosu na isti kvartal prošle godine, vrednost građevinskih radova je skoro prepolovljena u Regionu Vojvodine. Glavni razlog je završetak radova na projektu mađarsko-srpske železnice, čija je realizovana vrednost u drugom kvartalu 2024. bila izuzetno visoka. S druge strane, vrednosti na stambenim i nestambenim zgradama od početka godine beleže rast.

Vrednosti izvedenih građevinskih radova opala je i u Regionu Južne i Istočne Srbije (-31,8 odsto) i na zgradama, i na ostalim građevinama. Na pad indeksa najviše su uticali projekti čija je realizacija završena u prethodnom periodu ili su u završnoj fazi izgradnje: Čista Srbija (izgradnja komunalne i kanalizacione infrastrukture u Vranju i Svrljigu), izgradnja i rekonstrukcija Aerodroma „Konstantin Veliki“ u Nišu i rekonstrukcija pruge Niš–Dimitrovgrad.

Pad građevinske aktivnosti zabeležen je i u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije i iznosi -8,8 odsto u stalnim cenama, u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano prema vrsti građevina, zabeležena je povećana vrednost radova na nestambenim zgradama i složenim industrijskim građevinama, dok je na stambenim zgradama i saobraćajnicama evidentiran pad građevinske aktivnosti.

Efekat visoke baze je i ovde prisutan – naime, u 2024. godini izvođeni su veoma intenzivni radovi na brzoj saobraćajnici Šabac–Loznica, koja je iste godine i završena.

Ekonomska klima

RZS se sa svoj strane u ovom izveštaju nije bavio razlozima za smanjenje investicione aktivnosti, ali iz drugih pokazatelja vidno je neraspoloženje u kompletnoj ekonomiji zemlje.

Indeks ekonomske klime (engl. Economic Sentiment Indicator – ESI) predstavlja kompozitni indikator čija je svrha da prikaže stavove proizvođača i potrošača o ekonomskim kretanjima i ekonomskoj stabilnosti. Budući da uvid u očekivanja ekonomskih subjekata može biti važan signal promene ekonomskih kretanja, ovaj indikator se često koristi za procenu ekonomske situacije, za kratkoročne prognoze, u naučne i analitičke svrhe, kao i za međunarodna poređenja i kreiranje ekonomskih politika.

ESI je razvijen od strane Generalnog direktorata za privredu i finansije Evropske komisije. Dobija se na osnovu pet različitih istraživanja proizvođača i potrošača, čiji stavovi daju pouzdane naznake ekonomskih kretanja, a na osnovu kojih su kreirani indikatori poverenja. Vrednost ESI iznad 100 ukazuje na poboljšanje ekonomske aktivnosti, dok vrednost ispod 100 ukazuje na njeno pogoršanje.
Ovaj pokazatelj se kretao u prošloj godini u okviru raspona od 105 do 103, i rezultati se mogu opisati kao mršavo pozitivni za taj period. U ovoj godini taj indeks se značajnije pogoršao pa je u prva dva kvartala ove godine bio na 96,8 za prvi, a 90,2 u drugom kvartalu.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Republici Srbiji u drugom kvartalu 2025. godine, sa vrednošću od 90,2, beleži pad od 6,6 procentnih poena u odnosu na prethodni kvartal, a što je ujedno i najniža vrednost Indeksa nakon 2020. godine, koju je obeležila pandemija koronavirusa. Vrednost indeksa odražava pad očekivanja u svim sektorima: najviše u sektoru usluga, gde je zabeležen pad od 5,1 p. p., a zatim i u sektorima industrije (-3,9 p. p.), građevinarstva (-2,9 p. p.), potrošnje (-1,2 p. p.) i trgovine na malo (-1,1 p. p.).

„Semafor ekonomske klime, kreiran na bazi desezoniranih indikatora poverenja, pokazuje da se većina sektora nalazi u fazi recesije, koju karakteriše nepovoljna ekonomska klima, koja se dodatno pogoršava. U fazi usporavanja sa klimom koja je povoljna, ali se pogoršava nalazi se jedino sektor trgovine na malo,“ stoji u izveštaju RZS.

Tagovi:

Građevinarstvo Investicije recesija Republički zavod za statistiku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Provladin protest u Teheranu

Međunarodni monetarni fond

08.јул 2026. B. B.

MMF: Obnovljeni sukob na Bliskom istoku vodi ka inflaciji

Obnovljeni sukobi na Bliskom istoku mogli bi da produže nestabilnost cena, ugroze lance snabdevanja i opterete finansijske uslove, upozorava MMF

Građevinarstvo

08.јул 2026. M. L. J.

Prinudni otkup i unosna parcela: Kako je teklo rasparčavanje Energoprojekta

Nekada najveće građevinsko preduzeće u Srbiji krajem jula 2026. bi moglo da bude istisnuto sa Beogradske berze. Prinudni otkup akcija prati nerealno niska cena i unosan posao drugog preduzeća, upozoravaju stručnjaci

Gorivo, benzinska pumpa

Akcize

07.јул 2026. I.C.

Šta ne platiš na mostu, platićeš za akcizu: Zašto samo u Srbiji rastu cene goriva

Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu

Energetika

07.јул 2026. Marija L. Janković

Izgradnja hidroelektrana: Jedna duplo skuplja, u drugu ulaze samo Amerikanci

Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak

Krediti

07.јул 2026. I.M.

Građani Srbije duguju bankama više od 2.000 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje najtraženiji

Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure